Člankom 1. Zakona o izvlaštenju propisano je da se nekretnina može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, kad je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske i kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način.

Nekretnina se, u smislu navedenog, može izvlastiti radi izvođenja radova ili izgradnje objekata gospodarske infrastrukture (prometna, telekomunikacijska, vodoprivredna, energetska), zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, industrijskih, energetskih, prometnih i telekomunikacijskih objekata, objekata za potrebe hrvatskog pravosuđa, vojske i policije te istraživanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga.Člankom 9. istog Zakona propisano je, između ostalog, da odluku da je izgradnja objekta ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske, donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlaštenja, prema prethodno pribavljenom mišljenju skupštine županije, odnosno Skupštine Grada Zagreba, na čijem se području namjerava graditi ili izvoditi radove, u skladu s detaljnim planom uređenja, odnosno pravomoćnom lokacijskom dozvolom. Smatra se da je interes Republike Hrvatske utvrđen ako je posebnim zakonom propisano da je izgradnja određenih objekata ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske.

U skladu s člankom 3. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu može se ustvrditi da se objektima komunalne infrastrukture u Republici Hrvatskoj danas smatraju, između ostalih, objekti i uređaji za odlaganje komunalnog otpada. U svezi s tim ističemo da je člankom 29. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano da je izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku.Ako se u slučaju iz upita radi o gradnji objekta za zbrinjavanje nekog drugog otpada, a ne komunalnog (primjerice, proizvodnog), napominjemo da je člankom 21. Zakona o otpadu općenito propisano da je gradnja građevina, namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada od interesa za Republiku Hrvatsku. 

Prijeboj nastaje tek izjavom o prijeboju

Domaća pravna osoba pristala je pristupiti višestrukoj kompenzaciji (prijeboju) s drugim pravnim osobama, od kojih je jedna i strana pravna osoba. Pod kojim uvjetima domaća pravna osoba može sudjelovati u višestrukoj kompenzaciji s drugim pravnim osobama, od kojih je jedna strana pravna osoba?

Prema odredbama članaka 196. i 197. Zakona o obveznim odnosima (u nastavku teksta: ZOO) uređeno je da dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele. Međutim, prijeboj (kompenzacija) ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju. Nakon izjave o prijeboju smatra se da je učinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to.Zakonom o platnom prometu u zemlji (u nastavku teksta: ZPP) uređeno je da se pod platnim prometom podrazumijevaju i plaćanja u drugim valutama između sudionika u platnom prometu, ako je zakonom tako određeno. Sudionici u platnom prometu su domaći poslovni subjekti i građani te, u skladu s posebnim propisima, strane pravne i ?zičke osobe (u nastavku teksta: sudionici).

Prema članku 22. ZPP-a, plaćanja između sudionika obavljaju se bezgotovinskim, gotovinskim i obračunskim putem. Sukladno članku 26. ZPP-a, obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika bez uporabe novca.  Obračunsko plaćanje obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima međusobnih namira obveza i potraživanja.Međutim, poslovni subjekt ne može obavljati obračunsko plaćanje ako na računu za redovito poslovanje ima evidentirane nenamirene dospjele obveze, prema članku 27. ZPP-a.Dakle, sukladno navedenom, domaća pravna osoba, tj.  poslovni subjekt, može sudjelovati u višestrukoj kompenzaciji (prijeboju) s drugim pravnim osobama od kojih je jedna strana pravna osoba, pod uvjetom da na računu za redovito poslovanje nema nenamirene dospjele obveze. 

Odgovara: Vanja Vargec, dipl. iur

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju