Prema članku 368. Zakona o obveznim odnosima raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete. Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onog što je dala. U slučaju da obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamno vraćanje obavlja se prema pravillima za ispunjenja dvostranoobveznih ugovora. U slučaju da naturalna restitucija nije moguća, strani koja ima pravo tražiti vraćanje pripada pravo tražiti umjesto vraćanja onog što je dala naknadu prema cijenama u vrijeme presuđenja. U tom smislu upućujem na Odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1467/96 od 6. prosinca 2000. Osim toga svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi s tim da je strana koja vraća novac dužna platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila. S obzirom na to da se radi o zahtjevu za vraćanje danog po osnovi stjecanja bez osnove (ugovor je raskinut pa je ta osnova prestala) primijenit će se opći zastarni rok iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima. Prema toj odredbi rok je pet godina. Odredbom članka 215. Zakona o obveznim odnosima, zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. To u ovom konkretnom slučaju znači da zastarjevanje prava na povrati onoga što je dano u cilju ispunjenja ugovora koji je raskinut, počinje teći prvog dana poslije dana kad je ugovor raskinut jer se od tog dana može zahtijevati povrat onog što je dano.

Opće bolnice i pravo na pristup informacijama

Ima li opća bolnica status tijela javne vlasti, u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama?

Obveznici primjene Zakona o pravu na pristup informacijama (u nastavku teksta: ZPPI) su tijela javne vlasti, u smislu odredbe članka 3. stavak 1. točka 2. ZPPI-a. Prema navedenoj odredbi, položaj tijela javne vlasti imaju tijela koja imaju barem jedan od sljedećih (alternativno propisanih) statusa: (a) državna tijela; (b) tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: lokalne jedinice); (c) pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti; (d) pravne osobe čiji su programi ili djelovanje zakonom utvrđeni kao javni interes te se u cijelosti ili djelomice fnanciraju iz državnog proračuna ili proračuna lokalnih jedinica; (e) trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i lokalne jedinice imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo. Opću bolnicu može osnovati županija sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Djelatnost opće bolnice uređena je u člancima 85. i 86. ZZZ-a. Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti ne može obavljati cjelovitu djelatnost opće bolnice (čl. 117. ZZZ-a). Nadalje, zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, obavlja se kao javna služba (čl. 24. st. 1. ZZZ-a). Stoga opće bolnice ulaze u kategoriju tijela javne vlasti, uvodno navedenu pod (d). Pored toga, opće bolnice imaju i položaj javnog naručitelja u postupcima javne bave sukladno Zakonu o javnoj naboavi. Stoga opća bolnica koja vodi postupak u predmetima javne nabave, ima i položaj pravne osobe s javnim ovlastima, naveden pod (c), pa su i prema toj osnovi obveznici primjene ZPPI-a.

Odgovara: Vanja Vargec, dipl. iur