Na koji način se izdaje prokura i koje ovlasti za prokurista iz nje proizlaze?
Prokura je posebna trgovačka punomoć koja se daje u pisanom obliku sa zakonski utvrđenim sadržajem, opsegom i ograničenjem ovlaštenja utvrđenih samim zakonom iz razloga pravne sigurnosti prema trećima, a koja se unaprijed predviđaju u temeljnim aktima društva.

Međutim, važno je napomenuti kako, bez obzira na opseg ovlaštenja, prokurist nije zakonski zastupnik društva. Prokurist može biti svaka punoljetna i poslovno sposobna fizička osoba, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, osim ukoliko statutom ili društvenim ugovorom nije što drugo predviđeno. Prokurist je ovlašten da sklapa sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva, te da zastupa trgovačko društvo u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima. Posebna punomoć je potrebna prokuristu za otuđivanje i opterećivanje nekretnina trgovačkog društva, davanje izjave i poduzimanje pravnih radnji kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Zakonom je izričito zabranjen prijenos prokure na drugu osobu, klauzula u ugovoru ili statutu drugačija od zakonske zabrane neće proizvoditi pravni učinak.Vlastodavac može prokurista pozvati na odgovornost i zatražiti eventualno naknadu štete ako prokurist nije poštovao ugovorena ograničenja, a može i u svako doba opozvati prokuru. Osim opozivom prokura može prestati i iz drugih razloga npr. prestankom društva, otkazom prokurista, smrću prokurista, otvaranjem stečaja nad imovinom prokurista ili društva, ako je prokura vezana za radni odnos prokurista, a on mu prestaje.Dodjela prokure, promjena, opoziv i ograničenja koja su dopuštena upisuju se u sudski registar, uz ime i prezime prokurista, te njegov porezni broj, gdje se pohranjuje i njegov ovjereni potpis.

Je li poslodavac obavezan izvršavati isplate dnevnica?
Zakonom nije izričito propisana dužnost poslodavca na isplatu dnevnice radniku. Pravo na isplatu dnevnica regulirano je propisima jedino za državne službenike, dok za ostale radnike niti Zakonom o radu niti drugim propisima to nije određeno. Međutim, pravo na dnevnice za službeno putovanje po nalogu poslodavca uvriježeno je da se unosi u kolektivne ugovore, a isto tako i sami poslodavci u pravilu dnevnice ugrađuju u pravilnike o radu. Svrha isplate dnevnice je da radnik pokrije osobne troškove na službenom putu odnosno izdataka koje je imao za prehranu, prijevoz i druge osobne troškove.

Odgovara: Ines Čalušić, dipl.iur