Promjena posla, odnosno prelazak u drugu kompaniju s uvjerenjem kako će nam ondje biti bolje, može biti loš potez. Posebno ukoliko je odluka o napuštanju trenutnog poslodavca donesena bez detaljnijeg promišljanja.

Pet najučestalijih grešaka su nedovoljno istraživanje budućeg poslodavca i njegovog tržišta, odlazak isključivo radi veće plaće, promjena posla zbog želje za napuštanjem trenutnog radnog mjesta umjesto zbog ambicije za zapošljavanjem u određenoj kompaniji, vlastito precjenjivanje kao i kratkoročno razmišljanje. Tako barem pokazuje istraživanje objavljeno na Harvardu, provedeno među 400 konzultanata u 50 industrija, te rađeno na bazi razgovora sa 500 nižerangiranih menadžera u 40 zemalja kao i na temelju mišljenja direktora odjela za ljudske potencijale u 15 multinacionalnih kompanija. Prva greška koju možete napraviti je izostavljanje istraživanja. Osobe u potrazi za poslom često ne provjeravaju trenutnu situaciju na tržištu vezanu uz njihovu industriju ili poziciju. Slijedom toga, u nedostatku potpunih informacija, pojavljuju se nerealna očekivanja. Nadalje, slaba pozornost se pridaje financijskoj stabilnosti i tržišnoj poziciji potencijalnog poslodavca. Pogrešno je misliti da je poslodavac u dobroj poziciji samo zato što nudi posao. Događa se, naime, da se određena pozicija nudi u trenutku kada prave nevolje tek čekaju kompaniju. Zato je važno procijeniti hoće li pozicija za koju se prijavljujemo uopće postojati u, recimo, idućih šest mjeseci. Potrebno je, osim toga, provjeriti i poslovnu kulturu kompanije u koju se dolazi. Premda se pretpostavlja kako menadžeri vode brigu o tome, događa se da zanemare taj aspekt te su upravo oni ti koji najviše pate po dolasku u novu sredinu. Među zabludama vezanim uz nedovoljno informiranje je i ona da službeni naziv radnog mjesta i titula određuju opis posla. Naime, često se događa da kompanije zvučnim i primamljivim nazivima pozicija pokušavaju privući talentirane kadrove. U loše vođenim poduzećima događa se da se novopridošli zaposlenici nađu u nejasnoj situaciji, odnosno da njihovi zadaci nisu jasno definirani ili pak da se značajno razlikuju u odnosu na dodijeljenu funkciju. Jedan menadžer izjavio je tako da je dosadašnju kompaniju zamijenio jednim puno manjim poduzećem u kojem mu je dodijeljena funkcija direktora financija, međutim, ubrzo je spoznao da se najveći dio njegovih dužnosti odnosi na direktora proizvodnje. Raskorakom između pozicije i stvarnih zadataka menadžer gubi kredibilitet, a uz to je i teško kvalitetno mjeriti vlastitu izvedbu.

Ima nešto osim novca
Druga greška je napuštanje poduzeća zbog novca. Atraktivna plaća i bonusi jedan su od najučestalijih razloga prelaska u drugu kompaniju. No događa se da novo radno mjesto osim financijskih pogodnosti ne nudi puno toga. Štoviše, događa se da to mjesto ne nudi mogućnosti za osobni razvoj, stjecanje kontakata i sl. Zato je važno analizirati što novo radno mjesto donosi osim veće plaće. Treća greška je odlazak iz tvrtke, umjesto dolaska u tvrtku. Izraženo nezadovoljstvo i frustracija trenutnim radnim mjestom potiču ljude na očajničke poteze. Umjesto da planiraju nastavak karijere, učestalo se događa da osobe posrću s jednog na drugo mjesto, ne birajući pomno nove poslove. Potrebno je strateški sagledati situaciju u sadašnjem poduzeću i vidjeti postoje li tu ikakve prilike, ali isto tako pomno razmotriti druga potencijalna poduzeća.Četvrta greška je vlastito precjenjivanje. Prema riječima jednog konzultanta, “ljudi vjeruju da doprinose više nego što doista daju i tako podcjenjuju snagu organizacije u kojoj rade”. Drugi konzultant, pak, kaže kako “zaposlenici gledaju na kompaniju kao na problem, ne razmišljajući da su možda upravo oni dio problema”. U situaciji kada precjenjujući svoje vještine osobe dolaze na nova mjesta često bivaju iznenađeni izazovima s kojima se ondje suočavaju. Financijski direktor jedne informatičke tvrtke požalio se tijekom intervjua. On je,priznaje, došao u veliku multinacionalnu kompaniju u kojoj se njegovi rezultati nisu vidjeli i gdje mu je utjecaj bio kudikamo manji u odnosu na kompaniju u kojoj je dotad radio. Peta greška je misliti samo kratkoročno. Izostavljanje dugoročnog promišljanja može dovesti do ranije navedenih pogrešaka. Primjerice, onaj koji se precjenjuje, vjerojatno će htjeti odmah nagradu za svoj rad, a ne nakon recimo pet godina. Napuštanje poduzeća zbog bolje plaće ili nezadovoljstva postojećom kompanijom također mogu spadati u područje kratkoročnih odluka. Pa ipak, svi mi osjećamo neke psihološke, društvene ili pritiske izazvane vremenom zbog kojih činimo neku od navedenih grešaka, kažu autori studije. S obzirom da na razne pritiske nitko nije imun, trebamo se sami zapitati o svojoj karijeri ili pak pitati druge za mišljenje i savjet.

Krenite dalje
No što ako ste se prepoznali, odnosno odabrali krivi posao ili poziciju? Direktori obuhvaćeni istraživanjem poručuju – “Nema veze. Krenite dalje”. Preporučuju da svoj idući korak dobro razmotrite, da odluku strateški donesete. Možda najbolja zaštita od grešaka vezanih uz nastavak karijere je osobna svijest. Taj prilično širok koncept ne obuhvaća samo vaše snažne i slabe strane, nego i greške kojima ste skloni. Trebalo bi vidjeti kako ih možete ispraviti, te kako vas ocjenjuju drugi. Važno je prepoznati posao i njegove osobine koje vas čine sretnima.

Savjeti za promjenu posla

Detaljno istražujte, kao da kupujete dionice
Prije nego odlučite otići u neku tvrtku istražite ju pomno, kao da kupujete dionice nekog poduzeća.

Što napraviti ako ste prihvatili pogrešan posao?
Smanjite svoj gubitak i napustite taj posao. No svoj idući korak dobro promislite, odluku donesite na temlju strateškog promišljanja i analiziranja sadašnje i buduće situacije.

Nitko nije imun na pogreške
Zbog psiholoških, društvenih i pritisaka vezanih uz vrijeme svatko donosi krive odluke. Važno ih je prepoznati, ukoliko postoje. Odabrati posao koji nas doista čini sretnima.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?