Tresla se brda, rodio se miš – uglavnom je ishod parlamentarnih istražnih povjerenstava kojih je u Saboru od samostalnosti Hrvatske, uključujući i najnovije za ispitivanje nabave 39 vojnih kamiona za 35 milijuna kuna 2004. godine, osnovano sedam.

Saborski zastupnici, pogotovo dviju najvećih stranaka, nerado će javno kritizirati smislenost rada takvih tijela, jer se nikada ne zna kada će iz njihovih redova krenuti inicijativa za novo povjerenstvo, no, neslužbeno će priznati kako je osnovni smisao njegova formiranja dobiti i dodatnu političku bojišnicu i zapapriti glavnim stranačkim konkurentima. Požalit će se i kako nakon njihova višemjesečna rada, istraga i saslušavanja brojnih odgovornih osoba unatoč nalazima ne uslijede i odgovarajući sudski postupci, niti se pred pravosudnim tijelima propituje odgovornost onih kojima povjerenstvo utvrdi krivicu.

Manjkava demokracija
Za demokratske zemlje parlamentarno istražno povjerenstvo vrlo je važan institut, smatra nezavisni zastupnik Dragutin Lesar, no, u Hrvatskoj kao manjkavoj demokraciji takvo se tijelo pokaže u pravilu kao poligon za političko prepucavanje, jer povjerenstva nemaju dovoljno elemenata za pravu i kvalitetnu istragu, niti instrumente za njeno provođenje. Dodaje i kako potreba za osnivanjem istražnog tijela u Saboru pokazuje kako je pravosudni sistem zakazao. U prilog takvom mišljenju ide i činjenica kako se USKOK spornom nabavom kamiona iz mandata ministra, a danas sabornika, Berislava Rončevića bavi već četiri godine, ali bez konkretnih rezultata. I predsjednik Stjepan Mesić smatra kako je povjerenstvo nepotrebno, nego je krim-policija sasvim dovoljna. Zbog nestanka desetaka tisuća tona pšenice iz robnih zaliha sada već davne 1996. godine oformljeno je prvo saborsko istražno povjerenstvo za ispitivanje zakonitosti rada Državnog ravnateljstva za robne zalihe pod vodstvom Vladimira Šeksa, no, bez spektakularnih otkrića ili novih saznanja, jer se uglavnom baratalo informacijama već objavljenim u medijima. Od odgovornih koji su potom smijenjeni, najviše rangiran je bio šef robnih zaliha Krešimir Beno, no, i nakon pšenične afere, robne rezerve se i dalje “pustošene”. “Najplodnije” doba za istražna povjerenstva u Saboru bilo je na prijelazu tisućljeća – 1999. i 2000. Tada je utvrđeno povjerenstvo za utvrđivanje odgovornosti državnih i političkih tijela Socijalističke Republike Hrvatske za oduzimanje oružja Teritorijalnoj obrani do kraja svibnja 1990., a predsjedao je Bosiljko Mišetić. Šeks je uskoro vodio još jedno povjerenstvo, i to za HSLS-ov plan “Lisica”, za koji su HDZ-ovci tvrdili da mu je cilj izazvati parlamentarnu krizu i raskoliti HDZ. Uslijedilo je i povjerenstvo za privatizaciju Večernjeg lista, pod vodstvom Joška Kontića. Četiri godine kasnije Anto Đapić je bio na čelu povjerenstva koje se bavilo davanjem državnih jamstava brodogradilištu Viktor Lenac, a Nenad Stazić je bio šef parlamentarne istrage u sukobu interesa i pogodovanju svojim tvrtkama za koje su osumnjičeni tadašnji visoki državni dužnosnici Zlatko Tomčić i Radimir Čačić. Stazić predvodi i aktualno povjerenstvo o nabavi vojnih kamiona koje je ovaj tjedan neslavno startalo zbog nemogućnosti da se dogovori kako će uopće raditi, uz međusobne optužbe HDZ-ovaca i SDP-ovaca za pokušaj kontrole nad tijekom istrage. Opće je obilježje rada svih dosadašnjih povjerenstava kako je svaka stranka štitila svoje istraživane ljude, neovisno o predočenim indicijama ili čak dokazima, napadajući suprotnu opciju za političko podmetanje. Izvješća o rezultatima istrage koja po okončanju šalju nadležnim državnim tijelima do sada nisu imala sudski epilog, a najčešće kazne, i to političke naravi, su smjene ili ostavke istraživanih na funkcije koje su obnašali.

Politička borba
Politolog Nenad Zakošek smatra kako je u Hrvatskoj utvrđivanje činjenica sekundarna zadaća istražnih povjerenstava, a da je primarni interes predlagatelja otvoriti političku borbu i stvoriti političku arenu u kojoj će u fokus medija gurnuti temu nepovoljnu po suparnike. Istražno povjerenstvo nema baš previše smisla kada je riječ o samoj istrazi jer je ne može kvalitetno provesti.

informacije

Prvo povjerenstvo
Zbog nestanka desetaka tisuća tona pšenice iz robnih zaliha sada već davne 1996. godine oformljeno je prvo saborsko istražno povjerenstvo za ispitivanje zakonitosti rada Državnog ravnateljstva za robne zalihe. Predsjedavao mu je Vladimir Šeks.

Smisao osnivanja
Smisao osnivanja saborskih povjerenstava je u borbi za političke poene pred javnošću, a hrvatski građani bi u svemu tome mogli profitirati samo ako će to pomoći da se iznesu neke skrivene informacije, ističe politolog Nenad Zakošek.

Financijsko planiranje

Raste interes za financijsko planiranje: OVB Hrvatska širi mrežu i otvara nova prodajna mjesta u Hrvatskoj

Konferencija

Zelena i energetska tranzicija u SEE regiji se nastavljaju na realnim poslovnim osnovama, uz snažnu podršku osigurateljskog sektora