Kad je prije desetak godina redovito posjećivao hrvatsku obalu, Mađar Darányi István György primijetio je kako se u trgovinama i kafićima ne može kupiti led. Kako je u Hrvatskoj imao nekoliko prijatelja koji su, kao i on, imali poduzetničkih ambicija, tu su vidjeli priliku za dobar biznis. Tako je 2006. u Otočcu osnovana vjerojatno prva hrvatska tvornica leda Ledeno doba. Prihodi su joj iz godine u godinu rasli, mreža kupaca proširila se na velik dio hrvatske obale i zagrebačke regije, a bude li sve prema planu, Ledeno doba uskoro bi se trebalo proširiti na cijelu Hrvatsku, ali i Sloveniju, Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu.

Ideja poduzetnog Mađara 
"György je godinama dolazio na Korčulu, u Split i Dubrovnik i iznenadio se kako u kafićima i trgovinama nigdje ne može kupit led. To mu je bilo čudno, s obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja, pa je tu vidio i odličnu poslovnu priliku", prepričava nam Josip Rogić, referent u tvrtki Ledeno doba, koji je u njoj zaposlen od samih početaka. Kako kaže, György je u Mađarskoj već imao iskustvo u prodaji leda, a to mu je iskustvo pokazalo da su najbolji prodavači leda benzinske crpke. Na njima je najveća cirkulacija ljudi, a većina ih radi 24 sata. Kafići i diskoteke, primjerice, u pola noći mogu otići na benzinsku crpku i kupiti led, ako im ponestane.

Stoga je i tvrtka Ledeno doba prvi ugovor sklopila s Inom, na čijim je benzinskim crpkama počela prodavati led. No, kako je posrijedi bila novina na tržištu, teško ga je bilo prodati."Često smo dolazili u situaciju da su ljudi bili skeptični prema onome što im nudimo, čak su nam se podsmjehivali. Govorili su da to nikome ne treba, da prodajemo maglu. No, sva sreća, bilo je i ljudi koji su proputovali svijeta i vidjeli kako se to radi u razvijenim zemljama", prisjeća se Rogić kako je prve godine teško bilo uvjeriti ljude da kupe led. Tada su morali tražiti tržište, a sada tržište traži njih. "Imamo toliko narudžbi da toliko leda ne možemo proizvesti", kaže Rogić. Sklop ledomata koji u Otočcu trenutačno radi punom parom, naime, u najidealnijim uvjetima na dan proizvede do šest tona konzumnog leda, što nije dovoljno da zadovolji tržište. Led se, doduše, proizvodi unaprijed, pa se čuva u rashladnim skladištima, no za vrućih dana, zalihe se brzo "otope".

Dostava u 300 škrinja 
U sezoni godišnjih odmora u Ledenom dobu imaju više posla. Ljeti, kaže Rogić, radnici mogu zaboraviti godišnji odmor ili vikend. Radi se non-stop. A najveća potražnja za ledom, očekivano, je na moru. Od morskih destinacija Vodice su među najjačima potrošačima leda. Kad su neka veća događanja po Jadranu, u 24 sata se proda i pola tone leda. "Ina nam je bila prvi kupac i strateški partner, a sada surađujemo sa gotovo svim velikim benzinskim crpkama, poput Petrola, OMV-a, ili Adria Oila, ali i manjim pumpama. Osim toga, naš se led preko uvoznika smrznutog asortimana može naći i u velikim trgovačkim lancima poput Metroa i Kauflanda te u Dioni i Billi. Veliki su nam kupci i kafići, kampovi te ACI marine", nabraja Rogić, dodajući kako trenutačno led dostavljaju na oko tristo mjesta gdje su pozicionirane njihove škrinje, te na oko 200 mjesta na kojima njihovi partneri imaju vlastite rashladne uređaje. Osim što svakom kupcu osiguravaju led, osiguravaju im i rashladne uređaje, kao što to, primjerice, rade proizvođači sladoleda. Trenutačno distribuciju po Istri, Dalmaciji do Makarske, Lici te zagrebačkom i istarskom području obavlja pet vozila, dok je u tvrtki zaposleno devet ljudi. No, taj bi se broj uskoro mogao povećati na tridesetak ako se ostvare planovi i Ledeno doba preseli se u novi pogon. 

Širit će i asortiman 
"Tvrtka je u zakupu u unajmljenom prostoru, ali u industrijskoj zoni u Otočcu platili smo jamčevinu za građevinsko zemljište na kojem planiramo sagraditi novu tvornicu. Nadamo se da će sljedeće godine ona biti i u funkciji. To bi nam povećalo kapacitete, što nam je prijeko potrebno, jer namjera nam je proširiti se na ostatak Hrvatske, od Makarske do Dubrovnika, te po Sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji", objašnjava  Rogić. Osim toga, dodaje, novi proizvodni pogon omogućio bi da se kompanija proširi i na proizvodnju drugih vrsta leda. Primjerice ribarski led, kršeni led, ledene kaše i slično. To, naravno, iziskuje i znatne investicije, pa se vlasnici nadaju da će im pomoći Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ili fondovi Europske unije, iz kojih također postoji mogućnost povlačenja novca. Kako kaže Rogić, dosad je u tvrtku investirano oko tri milijuna kuna.

"Nedavno smo kupili još jedan ledomat koji samostalno može proizvesti 10 tona leda na dan, a do kraja godine planiramo kupiti još jedan. No, ti će ledomati u funkciji biti tek kada se preselimo u novi pogon", kaže Rogić. Spremaju se, kaže i na širenje izvan Hrvatske. "Već smo kontakritrali Slovence i na njihovo tržište pokušat ćemo se probiti kroz Petrolove benzinske crpke. No, to će širenje još malo pričekati jer se nismo usudili ništa počinjati s ovim kapacitetima. Kada budemo imali veće mogućnosti, planiramo se proširiti i na Crnu Goru, a možda i na Bosnu i Hercegovinu, za udarne sezone", poručuje Rogić, koji vjeruje da će prihodi kompanije rasti i ove godine. Nakon početnih godina u kojima su, zbog troškova investiranja, poslovali s minusom, Ledeno doba posljednje dvije godine posluje u plusu. Prihodi su im u 2012. iznosili 1,4 milijuna kuna, što je 25 posto više u odnosu na godinu ranije. 

Ljeto im je udarno

Sezona počinje oko Uskrsa 

"Zbog ekstremnih vrućina prošle smo se godine našli u problemu. Nismo bili spremni za takve temperature i ostali smo bez robe u skladištu", priča nam Rogić, dodajući kako cijeli posao ovisi o vremenskim prilikama, no to ne znači da zimi nemaju posla. "Ako su velike vrućine, kao ovih dana, prodaja je daleko veća. Kada pak pada kiša, potrošnja je smanjena. Sezona počinje već oko Uskrsa, a ljeto je udarno, mada se ne bismo svrstali u tipično sezonski posao", govori nam Rogić, koji je u ovim danima op cijele dane po terenu, kao i njegovi kolege.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost