CookUp, domaća platforma koja želi postati Uber za obroke i koja je napravila prvi pravi hrvatski ICO (jer su i ICO i tvrtka koja ga radi BILI u Hrvatskoj), nije uspjela u toj namjeri. dubrovački startup završio je grupno skupljanje kapitala pomoću kriptovaluta ne dostigavši prag od 7000 Ethereuma, iznos od 3,39 milijuna dolara koji si je sam zadao. I dok klasični poduzetnici u Hrvatskoj nerado govore o neuspjesima, u CookUpu, koji je naglašavao transparentnost svoje kampanje, bez zadrške su nam o ICO-u kao i planovima, spremno odgovorili na sva pitanja.Ivan Ivušić, pokretač i direktor CookUpa kaže da mu ICO nije izravno donio investiciju, ali je otvorio pristup investitorima do kojih prije nije mogao.

“Osobno i dalje mislim da je ICO jako dobar kao fundraising koncept. CookUp tako nije uspio prikupiti tražena sredstva, ali smo pobudili interes investitora i otvorili si put da možda projekt financijski realiziramo na drugi način”, ističe Ivušić. Dodaje da su sve opcije otvorene, čak i da odustanu, te da će o tome do kraja srpnja odlučiti tim. Navodi da je ipak najizglednija opcija da će CookUp financijski osoviti izvan kripto-svijeta u mainstream izvorima financiranja.

“U ovom trenutku imamo nekoliko zainteresiranih investitora iz SAD-a, kojima se projekt svidio. Interesira ih naš plan da krenemo s razvojem biznisa s dostavom hrane u Kaliforniji”, kaže Ivušić.

Pojašnjava da su ti investitori tradicionalniji u pristupu i ulažu u startupe. Navodi da su u ICO-u prikupili 1005 Ethereuma (ETH). To je nešto više od tri milijuna kuna, ali ne i dolara, što su ciljali. Dodaje da su većinu tog iznosa skupili u pre-ICO fazi. “Zahvaljujem se svim investitorima na podršci. Sada smo u fazi povratka tih investicija što je za većinu omogućeno automatski, a za druge to radimo sami, ručno”, kaže Ivušić. Dodaje da su kroz ICO mnogo naučili. Prije svega koliko je okruženje u kripto-svijetu turbulentno te da je važan tajming. Navodi da su uletjeli u terminu kad je broj ICO-a vrtoglavo narastao pa im je niz budžetiranih stavki poskupio čak osam puta. “Mi smo u ICO ušli u zenitu kad su cijene marketinga i PR-a za ICO postale astronomske”, kaže Ivušić. Drugi problem s tajmingom, pojašnjava, bio je što je tržište zahvatio negativan sentiment pa su cijene virtualnih valuta padale dnevno. Nadalje, investitori su više bili zainteresirani za unapređenja tehnologije nego same aplikacije. Konačno, ističe da su naučili da kad već koriste aspekte blockchaina, npr. za plaćanje i automatizaciju plaćanja, da ne moraju i raditi i ICO da bi polučili najbolju reakciju ulagača. “Dovoljno je da pobudite interes investitora, a neki su čak inzistirali da ulaganje bude po tradicionalnijem modelu od ICO-a”, zaključuje Ivušić.

Kako bi nam omogućili da se nastavimo baviti kvalitetnim poslovnim novinarstvom i ostanemo mjesto na kojem se piše i čita o uspjesima ali i problemima svih dionika hrvatske gospodarske scene pozivamo vas da se pretplatite na naša izdanja  Sve što treba je pratiti ovaj link ili javiti se na mail: pretplata@poslovni.hr ili nazvati telefon: 01/6431700