Za vrijeme intervjua koji se odvija u restoranu, potencija lni šef koji intervjuira mogućeg zaposlenika naruči čašu vina. Potaknut željom da već prije potpisivanja ugovora o radu slijedi šefov primjer u stopu, intervjuirani kandidat učini isto: naruči vino. U tom trenutku oportuna odluka (iako mrzi vino) za njega pretvara u katastrofu.

Nije stvar u činjenici da će se odrasla osoba napiti ili čak nacvrcati od čaše vina, već se kandidat sam prikazati u svjetlu ‘pijane budale’. ‘‘Ljudi misle kako je umjereno pijanje ‘‘sigurno’’ jer neće utjecati na mozak. Međutim, ono što ne znaju je da će sam prizor kako drže čašu alkoholnog pića u ruci promatračima djelovati bedastije’’, tvrdi Scott Rick, predavač na University of Michigan, koji je u suradnji s Mauriceom Schweizerom, profesorom na University of Pennsylvania Wharton School of Business. U nizu eksperimenata znanstvenici su angažirali 610 menadžera iz srednjeg mmmmmmm da ocijene životopise i pogledaju fotografije potencijalnih kandidata za posao. Prema fotografijama znatno lošijim su ocijenjeni kandidati koji su na fotografijama u ruci držali čašu s alkoholnim pićem od onih koji su držali čašu soka. Najlošijim su ocijenjeni kandidati za koje im je rečeno kako su prije večere naručili čašu vina iako je netom prije njih njihov potencijalni šef naručio vodu ili sok. Međutim, kako je istraživanje pokazalo, 610 menanžera koji su u eksperimentu ocienjivalo kandidate nisu a priori protiv pijenja alkohola – jednostavno trenutak kad vide kandidata s čašom alkohola na njih utječe predrasuda vezana uz ‘faktor pijane budale’.

U drugom eksperimentu koji se odvijao u kafiću u studentskom domu, MBA apsolventi su trebali odraditi intervju za posao s mlađim studentima. U eksperimentu umjesto mlađih studenata bili eksperimentatori. Intervju se sastojao od tri pitanja o prethodnom iskustvu studenata nižih godina. Dio navodnih studenata je pio pivo, a dio sokove. Ispili bi gutljaj iz čaše neposredno u trenutku kad bi im MBA apsolventi postavili pitanje. Iako su MBA apsolventima davali identične odgovore, oni koji su pili sokove ocijenjeni su sipmatičnijim, iskrenijim i sposobnijim za posao. Zanimljivo je kako navodni kandidati koji bi naručili alkohol nisu nužno percipirani u negativnom sjvetlu, niti zbog činjenice što piju alkohol, već su ocijenjeni manje inteligentnim. Čvrste predrasude o ‘bedastom pijancu’ nisu jako stare, tvrdi profesor Rick. U novije vrijeme snaženje faktora bedastog pijanca tumače se tako što reklamni plakati kojima se upozorava mlade da ne piju, koji upozoravaju vozače da ne piju i rasprave o dobnoj granici za naručivanje alkohola utječu na svijest promatrača tako da pijenje povezuju s glupošću. Dakle, nije svejedno što pijete, osobito ako na okolinu želite ostaviti povoljan dojam.
(pd)