Sociolog Scott Schieman sa Sveučilišta Toronto istražuje razloge ljutnje. Posebno ga zanima što to navodi ljude da eksplodiraju od srdžbe, a što ih samo iritira, pa to podnose u razmjernoj tišini. Anketirao je oko tisuću Amerikanaca, svih dobnih grupa. Kako piše Voice of America, identificirao je tri glavna razloga za ljutnju mladih, koji se češće tako osjećaju nego druge dobne skupine.

“Mladi se žale da nemaju puno vremena. Tu je pritisak na radnom mjestu, ili u obitelji. A nakon što podmire sve svoje obveze, ne ostaje im vremena za bilo što drugo. Dakle, taj osjećaj bio je jedan od glavnih predznaka ljutnje, i češći je kod ljudi u dvadesetim i tridesetim godinama.” Scott Schieman kaže da su druga dva uzročnika stresa kod mladih – novac i problemi na poslu. Istraživanje je također pokazalo da ljudi koji imaju malu djecu ispoljavaju ljutnju češće od ostalih. Scott Scheiman dodaje da su ovakvi rezultati logični – s godinama, većina se ljudi nauči nositi sa stresnim situacijama. “Kako starimo, stičemo sposobnosti da odbacimo one veze u životu koje nisu zdrave po nas, postajemo selektivniji kad su u pitanju emocionalna iskustva. Jednostavno, odbacujemo problematične stvari a naglasak stavljamo na relaksaciju i mir.” Ovo istraživanje također pokazuje da se obrazovaniji ljudi manje ljute, u usporedbi s onima koji su manje obrazovani. “Kada visoko obrazovani ljudi osjećaju ljutnju, oni u pravilu poduzmu korake kako bi otklonili njezine uzroke. Drugim rječima, pokušavaju promjeniti situaciju, ili razgovaraju o tome sa drugima. Obrazovanje ljude uči kognitivnoj fleksibilnosti. Takvi ljudi obično razmotre nekoliko različitih opcija, a i bolje kontroliraju ljutnju.” Ono što je bilo zajedničko svim ispitanicima u ovom istraživanju bio je osjećaj blage iritiranosti – zbog recimo zastoja u prometu, kvara na kućnom aparatu, ili pak zbog nepristojnosti nekog neznanca na ulici. Od ovakvih svakodnevnih frustracija ne mogu nas zaštititi niti godine a niti obrazovanje – kaže Scott Schieman. Rezultati njegovog istraživanja bit će objavljeni kao poglavlje knjige pod naslovom “Međunarodni priručnik o uzrocima ljutnje”. Inače, postoje dva oblika ljutnje: kontrolirana i nekontrolirana ljutnja. Kod kontrolirane ljutnje, osoba ima potpunu kontrolu nad svojim postupcima. Osoba koja kontrolira ljutnju može pažljivo birati riječi i može izbjeći povredu tuđih osjećaja. S druge strane, kod nekontrolirane ljutnja, osoba gubi kontrolu nad svojim osjećajima. Ovo može rezultirati vrijeđanjem drugih, pa čak i tjelesnim obračunom. Ljutnja uključuje razne psihološke i fiziološke promjene, lupanje srca i povišenje krvnog pritiska, adrenalina i noradrenalina, a osobe sklone ljutnji češće oboljevaju od srčanog udara, želučanog čira i brojnih drugih bolesti. Izražavanje ljutnje na asertivan, neagresivan način je najzdraviji način izražavanja ljutnje. Asertivna osoba može jasno izraziti svoje potrebe, i zadovoljiti ih bez povrjeđivanja drugih.
(pd)