S obzirom na nedostatnu kontrolu, netransparentnost i nepravilnosti koje je pobrojala Državna revizija u lokalnim proračunima, možda je i dobro da se od 2001. do danas decentralizacija u Hrvatskoj provodi sporo. Zaključak je to, među ostalim, posljednje analize Instituta za javne financije koju je napravila magistrica Marijana Bađun. U analizi se u izravnu vezu dovodi netransparentnost proračuna s percepcijom građana koji lokalnu upravu smatraju trećim najkorumpiranijim sektorom, iza sudstva i zdravstva. Navodi se i da tu percepciju ne potkrepljuju podaci DORH-a o provedenim istragama u lokalnoj upravi, što Bađun opravdava nevoljkošću građana za prijavljivanjem.

Nelegalna potrošnja
Analiza je obuhvatila i izvješće Državne revizije za 2007. godinu prema kojem su u pet županija uočene nepravilnosti u svim sektorima koji su se kontrolirali – javnoj nabavi, komunalnom gospodarstvu, evidentiranju obveza i imovine, većim rashodima od planiranih, prikupljanju prihoda i potrošnji suprotnoj namjeni. Zagreb, Bjelovarsko-bilogorska, Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska i Zagrebačka županija neslavni su rekorderi. Naglašeno je da su u Zagrebu koje vodi Milan Bandić bile osobito brojne nepravilnosti u evidentiranju rashoda za nabavu imovine i u vođenju potraživanja. Osim toga Bađun, pozivajući se na razna istraživanja, dokazuje i kako lokalne uprave još nemaju dovoljno volje za uključivanje građana u proračunski proces, a nema ni dovoljno kontrole Ministarstva financija i unutarnjih kontrolnih ureda. S druge strane gradonačelnici su na ovotjednom sastanku o promjenama u gradovima istaknuli da previše ovise o središnjoj vlasti. Predsjednik Udruge gradova Vojko Obersnel istaknuo je da se sve financijski važne odluke koje se odnose na lokalnu upravu donose na razini države, a kriteriji po kojima se dodjeljuju potpore lokalnoj i regionalnoj samoupravi nisu jasni i najčešće ovise o političkoj vlasti na lokalnoj razini. U Udruzi gradova smatraju da središnja vlast u Hrvatskoj ne provodi povelju o lokalnoj upravi te da je postojeći sustav raspodjele prihoda nepravedan. I prema nekim ostalim istraživanjima, kada se isključe potpore, samo 10 posto prihoda ostvarenog na razini lokalne uprave zaista i ostaje njoj, dok 90 posto uzima središnja država.

Pozitivni učinci
Iako Mirjana Bađun ističe i moguće pozitivne učinke decentralizacije na smanjenje korupcije poput jasnije podjele odgovornosti i poticanja konkurencije među lokalnim čelnicima, zasad je sumnjičava prema tim učincima. Zaključuje da u sadašnjoj situaciji depolitizacije, sprečavanja sukoba interesa, zapošljavanja prema kriteriju stručnosti, jačanja mehanizama vanjske revizije i unutarnje kontrole nema smisla davati veću samostalnost lokalnim čelnicima. Decentralizacija, smatra Bađun, mora uključivati jaku kontrolu. “Slaba lokalna država u rukama nekolicine lokalnih moćnika loša je alternativa velikom, centraliziranom javnom sektoru”, kaže Bađun.

Činjenice

Brojne nepravilnosti
Državna revizija je utvrdila u svim županijama nepravilnosti, a najviše kršenja bilo je u pet županija na čelu sa Zagrebom. Odredbe o javnoj nabavi kršili su svi osim Osječko-baranjske županije

Vukovar najkritičniji
U analizi su prezentirana istraživanja civilnog sektora o proračunskoj potrošnji, a najkritičniji su Vukovar, Zagreb i Split, koji su od 17 do 40 posto svojih sredstava imali u proračunskoj stavci “ostalo”. Istraživači nisu mogli dobiti što ona podrazumijeva