SmartRM je softverska startup tvrtka koja razvija rješenje za zaštitu elektroničkih dokumenata. Nastala je kao spin off tvrke Sinapsi iz Milana kojoj je naš sugovornik Aleksandar Smiljanić, suosnivač. Vlasnici tvrtke Sinapsi su i jedan talijanski fond koji je uložio u SmartRM.

"Inicijalnu ideju za SmartRM dobili smo kada smo u Sinapsi izgubili natječaj koji je napravljen na osnovu naše ponude. Otkrili smo da je naša ponuda za jednu kompleksnu aplikaciju koja je sadržavala složen tehnički elaborat u koji smo uložili par mjeseci rada, proslijeđen našoj konkurenciji, a koja je na osnovu njega izradila povoljniju ponudu i dobila posao. Naravno, naš posao na izradi projektne podloge nije nam nikada plaćen. Na tom smo primjeru počeli razmišljati kako danas svi šaljemo dokumente, pa i one povjerljive, elektronskim putem bez ikakve zaštite. Jednom kad je dokument poslan autor dokumenta gubi svu kontrolu nad njim. Svi se ponašamo po principu – pošalji, a onda se nadaj najboljem.

Nakon što smo uvidjeli da to nije samo naš problem, zaključili smo da je to nešto u što se isplati uložiti. Znači, SmartRM je softversko rješenje koje omogućava sigurno slanje (dijeljenje) elektroničkih dokumenata. Sa SmartRMom je moguće eksplicitno odrediti tko može otvoriti dokument i pod kojim uvjetima. Na primjer, možemo odrediti da samo Marko i Maja mogu otvoriti dokument, ali ne prije 1. siječnja, maksimalno tri puta, ali ga ne mogu printati. Osim toga, mogu se predomisliti i nakon što sam poslao dokument povući Majino pravo da ga otvori", objašnjava Smiljanić.

Naravno, poduzetnički put popločen je pogreškama, nastavlja. "Prva velika greška je bila vjerovati da je za vođenje posla dovoljno biti dobar u stručnom dijelu posla kojim se bavim. 

Ako sam dobar programer, onda sigurno mogu uspješno voditi softversku tvrtku. Krivo. Voditi tim, raditi marketing i prodaju, odrađivati administrativne i zakonske obaveze su sve aktivnosti koje imaju prioritet u odnosu na samo tehničko znanje i presudne su za uspješno vođenje posla. Druga velika greška je bila ne znati pročitati signale s tržišta i zamjeniti trenutnu konjukturu za intrinsičnu vrijednost posla. Hmm, možda jednostavnije rečeno – ako radim posao koji je jako tražen, telefon mi zvoni cijeli dan i klijenti me vuku za rukav, ja naravno mislim da je to zato što sam ja najpametniji na svijetu. Prođu dvije godine i telefon prestane zvoniti. A sve radim isto kao prije. Dok shvatim da je u te dvije godine moja tehnologija postala mainstream, da su klijenti prestali investirati, a da su se na tržištu pojavili još sedam konkurenata, već je kasno", objašnjava.

Prva i najteža prepreka na početku velike većine poslova je nedostatak kapitala. Troškovi brzo narastu, a banke nisu spremne pratiti mladu firmu, otkriva.

Zapošljavaju li, pitamo. "Da, zapošljavanja su predviđena sredinom 2013. Plaće će biti onakve kakve trebaju biti da bi privukle najbolje", odgovara Smiljanić.

Evo što smo ga još pitali:

Što mislite o hrvatskoj start-up sceni?

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Hrvatska startup scena je vrlo živa i zanimljiva. Hrpa pametnih ljudi, dobrih projekata, i što je posebno važno u ova depresivna vremena, obilje dobre energije. Relativno sam nov u našoj startup zajednici tako da ne poznajem sve aktere, ali rezultati koje su postigli ljudi okupljeni oko CRANEa, ZIPa i CISEXa su fenomenalni. Nedavno smo bili u londonskom TechCityju i vidjeli kako se tamo radi. ZIP Factory se nema čega postidjeti. Redovita događanja, predavanja, meetupi i slično odlično su posjećeni i startup kultura se uspješno širi.

Što se samih startuppera (osnivača startupa) i njihovih projekata tiče, ima vrhunskih projekata s globalnim potencijalom. Ima naravno i onih koji neće preživjeti, što je i za očekivati budući da je mortalitet startupova oko 80% bilo gdje po svijetu. Važno je da onaj tko je jednom probao i prošao kroz startup iskustvo, naučio je toliko da sljedeći put kad proba ima daleko veće šanse za uspjeh. Važno je pokrenuti se, probati i naučiti.

Veliki (za sada) nedostatak domaće startup scene je nedostatak kapitala za nastavak investicije nakon što startup prođe inicijalnu tzv. 'seed-angel' fazu. U SAD-u postoji cijeli mehanizam i struktura fondova i investitora specijaliziranih za svaku pojedinu fazu u razvoju startupa, za razliku od nas gdje nakon početne investicije ne postoji struktura koja će startup pratiti na sljedeći stupanj, tako da startupi nakon te inicijalne faze odlaze van. Ukratko, treba nam jedan ozbiljan globalni uspjeh, kao što je Skype bio u Estoniji, koji će u investicijskoj zajednici promovirati Hrvatsku kao destinaciju "na kojoj se stvari događaju". Pokazuje se da uspješni startupi vraćaju kapital, znanje i kontakte u zajednicu iz koje su potekli. Da se razumijemo, u takvoj inferiornoj situaciji u odnosu na SAD je cijela Europa. I tvrtke iz Italije bježe preko bare kada traže tzv. round A investicije.

Nedavno ste imali priliku predstaviti se u londonskom Tech-Cityju, kakva su Vaša iskustva?

Prvo pohvale organizatorima. Organizacija, sama prilika, mediji, kontakti – sve je bilo odlično odrađeno. Prezentacije su bile odlične, tako da mislim da se ekipa pokazala u najboljem svetlu. Plus nekoliko zanimljivih kontakata čine put veoma uspješnim.

Što se samog TechCity-ja tiče, prvo fascinantan je trud koji Velika Britanija ulaže u afirmaciju Londona i TechCity-ja. Međutim, ono što je zanimljivo je da usprkos svemu i dalje najuspješniji startupi bježe iz Europe u Silicijsku dolinu. Isti osjećaj inferiornosti koji ostatak SAD-a ima prema Silicijskoj dolini se osjeća i u Londonu, kao što se osjeća u Italiji ili Hrvatskoj naspram Londona. London je sigurno najuspješniji Europski centar za startupove, ali još uvijek Silicijska dolina ostaje ultimativna destinacija. Za razliku od mnogih drugih, London i Velika Britanija marljivo rade da preokrenu tu situaciju.

Idealna zemlja za pokretanje biznisa? 

IT startup? SAD, Silicijska dolina. Možda Azija, recimo Hong Kong, ili možda Izrael. Biznis općenito? Sigurno ne Europa. Strukturalni problemi koji se ne rješavaju godinama (desetljećima), i nerazriješena situacija oko infrastrukture Eura čine nažalost Europu neprivlačnom za investicije u sljedećoj petoljetki.