Znate li raspolagati novcem? Kako biste doznali koliko ste financijski pismeni dovoljno je odgovoriti na tri jednostavna pitanja.
Znate li raspolagati novcem? Kako biste doznali koliko ste financijski pismeni dovoljno je odgovoriti na tri jednostavna pitanja.
1. Pretpostavimo da imate 100 kuna na štednom računu i kamatnu stopu od 2% godišnje. Koliko ćete imate novca na štednom računu za 5 godina?
a) više od 102 kune
b) točno 102 kune
c) manje od 102 kune
d) ne znam koliko
Znate li raspolagati novcem? Kako biste doznali koliko ste financijski pismeni dovoljno je odgovoriti na tri jednostavna pitanja.
1. Pretpostavimo da imate 100 kuna na štednom računu i kamatnu stopu od 2% godišnje. Koliko ćete imate novca na štednom računu za 5 godina?
a) više od 102 kune
b) točno 102 kune
c) manje od 102 kune
d) ne znam koliko
2. Zamislite da je kamatna stopa na štednom računu 1%, a inflacija 2% godišnje. Koliko bi za godinu dana taj novac vrijedio u odnosu na stanje prije:
a) više
b) potpuno isto
c) manje nego danas
d) ne znam koliko
3. Smatrate li točnom sljedeću tvrdnju? "Kupnja dionica jedne tvrtke pruža sigurniji povrat novca nego investicijski fond":
a) istina
b) laž
c) ne znam
Točne odgovore pronađite ispod teksta.
Ukoliko ste odgovorili točno na sva tri pitanja, nalazite se u manjini. U mladoj kapitalističkoj Rusiji čak 96% ispitanika nije točno odgovorilo na sva tri pitanja. Među nacijama najuspješniji su bili Njemci gdje je čak 53% ispitanika dalo točna sva tri odgovora, te Švicarci s 50% uspješnosti. Među nacijama koje ne raspolažu dobro s novcem prednjače Šveđani sa 79%, potom Talijani 75%, Japanci s 73% i Francuzi sa 69% ispitanika koji ne znaju točno odgovoriti na ova pitanja. Do ovakvih rezultata višegodišnjim su istraživanjima dole dvije ekonomistice, Annamaria Lusardi s George Washington School of Business i Olivia Mitchell profesor na Wharton School Sveučilišta u Pennsylvaniji.
Rezultati otkrivaju zapanjujuću razinu financijske nepismenosti diljem svijeta, ali i snažnu ulogu utjecaja obitelji na financijsku pismenost. Zanimljivo je i kako na nju više utječu majke, pa su znatno pismenija djeca čije su majke završile fakultet. Prema tome, koliko god se raspravljalo o potrebi uvođenja ekonomije kao predmeta u školi, financijski se opismenjujemo u obitelji promatrajući roditelje kako štede, ulažu u osiguranje, dionice i slično i tako brinu za budućnost jer neznanje stvara prijetnju koja će ozbiljno ugroziti prosperitet milijuna ljudi, koji neće znati zaštiti svoje ušteđevine te će vrlo olako ulagati u riskantna poslovanja a financijski proizvodi postaju sve raznovrsniji i složeniji.
Točni odgovori su pod slovima A, C i B.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.pod jedan je trebalo staviti i uvjet da hadz i sdpe ne smiju biti na vlasti jer je prosto nemoguće da u 5 godina oni ne bi uveli porez na štednju plus porez na kamate.
recimo: kamata 2% – porez na štednju 4% – plus porez na kamate 50%.
novac možete i povući iz banke, ali oni će uvesti i porez na čarape tako da svaki par čarapa nađen u vašem stanu inspektori oporezuju paušalom od 100.000 kuna, 200.000 kuna ako su čarape pogrešno sparene.
mislim da na prva 2 pitanja svi znaju odgovor, a u ovom trećem se cilja na to da je bolje investirat u fond jer on ima diversificiran(podjeljen) kapital…
Mannu, ne, pita se koliko novca ima, a ne koliko on zaista vrijedi, tako da inflacija nije bitna
Uključite se u raspravu