Hipoteka vrijedi samo za glavnicu ako je tako uknjiženo
Prema stavu Vrhovnog suda u odluci Revt 113/04 s razlogom revident u reviziji ističe da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su prihvatili tužbeni zahtjev sa kamatom. Tužba s postavljenim tužbenim zahtjevom koncipirana je kao hipotekarna tužba. Iz izvoda iz zemljišnih knjiga proizlazi da je u korist tužitelja uknjiženo založno pravo na nekretnini tuženika radi osiguranja novčane tražbine prednika tužitelja od 73.108,70 DEM. No, iz izvatka iz zemljišnih knjiga ne proizlazi da je založno pravo radi osiguranja potraživanja tužitelja stečeno i na kamatama, već samo na glavnici u visini od 73.108,70 DEM. Tužbeni zahtjev, koji je prihvaćen pobijanom presudom, uzeo je u obzir i narasle kamate, jer iznos od 713.464,69 kn, za koji iznos se traži prodaja spomenute nekretnine radi namirenja potraživanja tužitelja, premašuje svotu od kunske protuvrijednosti 73.108,70 DEM, samo za koji iznos je uknjiženo založno pravo, a ne i na kamate na taj iznos.Budući se založno pravo na nekretnini stječe upisom u zemljišne knjige, to tužitelj nije stekao založno pravo i na kamatama, jer u ovom slučaju založno pravo na kamate nije uknjiženo.

HFP nije ovlašten poništiti pravomoćan akt o pretvorbi
Prema stavu Vrhovonog suda u odluci broj Rev-2918/2000 Hrvatski fond za privatizaciju imao je ovlaštenje provesti kontrolu izvršene pretvorbe nakon što je postupak pretvorbe završen, društvo nastalo pretvorbom upisano u sudski registar i upis objavljen, ali nije ovlašten poništavati pravomoćni akt o pretvorbi, poništiti raspored dionica i sve radnje provedene temeljem tog rasporeda, te prenijeti dionice na sebe. Proizlazi dakle da je spomenuto rješenje HFP donijeto suprotno odredbama čl. 16. i 17. ZID ZPDP i kao takvo nezakonito.

Odgovara: M. Ljubenko, dipl. iur

Pitanja vezana za pravnu tematiku šaljite na redakcija@poslovni.hr s napomenom za rubriku pravo