S prvim danom lipnja s radom započinje 42 milijuna eura težak fond rizičnog kapitala kojim će, odlučio je Europski investicijski fond (EIF), upravljati Fil Rouge Capital.

Uz 32,5 milijuna eura europskog novca, od upravitelja se očekuje da uloži najmanje sedam milijuna eura dodatnog kapitala, uključujući i vlastiti novac. Vrlo skoro, u narednih mjesec i pol, u priču će se uključiti i mirovinski fondovi kojima je tu mogućnost otvorila država izmjenama paketa mirovinskih zakona početkom godine. Imena mirovinaca se zasad ne otkrivaju, kao ni iznosi. Iz EIF-a napominju da cilj nije stvaranje prevelikog fonda već je gornja granica njegove veličine postavljena na 50 milijuna eura.

Osigurati privatni kapital
Izbor upravitelja, koji je među osam kandidata u konačnici pao na Fil Rouge ekipu na čelu s Julienom Coustauryjem, bio je popraćen negodovanjima u kuloarima jer posao nije prepušten domaćim imenima uz argumentaciju da oni bolje poznaju lokalno tržište.  "U procesu je bilo dosta, a često to vidimo, neizbježne "pozadinske buke", gunđanja i lobiranja, no tim koji je donio odluku o izboru upravitelja bio je međunarodan.

EIF investiramo diljem Europe i uobičajeno je, recimo, da američki ili britanski ulaže u Europu, ili obrnuto, azijske partnere u fondovima u Londonu. To je internacionalna zajednica, relativno mala, vjerojatno u Europi ima tek 3000 menadžera rizičnog kapitala", rekao nam je Jacques Darcy, direktor u EIF-u.  Jedan od presudnih faktora u procesu 'due diligencea' za EIF je bila sposobnost upravitelja da osigura rundu privatnog kapitala. 

"Nema smisla izabrati savršen menadžment tim na papiru pa da se ispostavi da ne mogu osigurati dodatna sredstva. Želimo da upravitelj fonda donosi odluke u koje zaista vjeruje da su ispravno ulaganje pa smo tražili da paralelno ulože vlastita sredstva", kaže.  Taj se osigurač kolokvijalno naziva 'skin in the game'; ako loša odluka pogodi ulagače automatski pogađa i tim pa mu je na korist donositi utemeljene odluke.

Dodatan razlog za inzistiranje na privatnom kapitalu, dodaje Darcy, leži i u tome što je konačan cilj podrška privatnog ekosustava, a ne koncept koji isključivo počiva na javnom novcu. U fokusu fonda bit će isključivo hrvatske inovativne i tehnološke tvrtke, od najranije faze ideje na papiru do zrelih kompanija. S opcijom ulaganja isključivo u lokalne startupe u EIF-u se nadaju da će strategija donijeti, ne samo vjetra u leđa na tu scenu, nego i privući druge biznise u Hrvatsku. 

"Cilj je da se podupire lokalni ekosustav. No, netko tko razmišlja o startupu mogao bi doći u Hrvatsku i ovdje otvoriti posao, to je apsolutno dobrodošlo. U Bugarskoj smo uspostavili vrlo uspješan inkubator koji je privukao mnoge timove u regiji, sve do Istanbula.", napominje naš sugovornik dodajući da su targetirani startupi i tvrtke oni na neki način uključeni u aspekt digitalne revolucije. Riječ je o lepeza sektora od ICT-ja, umjetne inteligencije, logistike, SAAS-a (software as a service, op.a.) gdje će se birati rješenja računalstva u oblaku, prediktivne analize, interneta stvari strojnog učenja, genomike, ideja za pomorski prijevoz… 

Priča na dva stupa
Priča s fondom zamišljena je na dva stupa. Prema riječima partnera Juliena Coustauryja, prvi je akcelerator u kojem je devet milijuna eura namijenjeno ulaganjima. U inkubatoru pod nazivom 'Fil Rouge Startup School' uložit će se u 100 projekata od po 10.000 eura.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Slijedi faza akceleratora koji je namijenjen za 166 projekata koji će se poduprijeti s iznosima od 25.000 do 50.000 eura čija je ključna odrednica proizvod spreman za plasman na tržište. Drugi stup zamišljen je više tradicionalno, kao fond rizičnog kapitala vrijedan 33 milijuna eura koji će poduprijeti 44 ulagačke prilike u iznosima od 250.000 do najviše dva milijuna eura.  "Započinjemo s radom 1. lipnja, a prve ideje u inkubatoru očekujemo u rujnu. Proces je već sad otvoren za prijave", poručio je Coustaury.