Damir Sabol se vratio u startup utrku. Najuspješniji hrvatski osnivač startupa, koji je 2006. za rekordnih 100 milijuna kuna prodao svoju tvrtku Iskon konkurentu Hrvatskom telekomu, u 2016. godini bez pompe prihvatio je investiciju od američko-kineskog VC fonda Cherubic Venturesa od 21 milijun kuna da bi od svog novog startupa, PhotoMatha, stvorio alat koji će u idućih pet do deset godina postati globalni standard za učenje matematike.

PhotoMath je prema istraživanju poslovnog anđela i jednog od osnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP) Mihovila Barančića hrvatski startup koji je u prošloj godini primio najveću investiciju. Slijedi startup, koji je želio ostati anoniman u istraživanju, s iznosom investicije od 2,1 milijun eura koju je primio od Rivers Capital Partnersa, Credo Venturesa, Day One Capital Fund Managementa i Playfaira. Jedini koji smo našli da je lani sam objavio te investitore i taj iznos je hrvatsko fintech čudo Oradian. Na trećem mjestu je do prije koji mjesec u Hrvatskoj potpuno nepoznat startup Renata Librića Bouxtie. O njemu je američki Forbes u studenom pisao da je odbio dvije ponude za preuzimanje od 90 i 120 milijuna dolara.

Bouxtie je specijaliziran za prodaju i razmjenu personaliziranih poklon kartica preko mobitela, a Barančić u istraživanju navodi da je lani taj startup prikupio 2 mil. eura od Keiretsu capitala. Ukupno su hrvatski startupi u 2016. privukli 14,88 mil. eura, odnosno 111,6 mil. kuna investicija. Druga je to najuspješnija godina u privlačenju kapitala za startupe unazad pet godina.  Najplodonosnija i dalje je 2014. kad je Mate Rimac u jednoj rundi skupio 10 mil. eura, a sve zajedno 21,81 milijun eura. Prošla će godina pak ostati zapamćena po plimi većih investicija. Do sada se još nikada nije dogodilo da od 10 najvećih ulaganja u hrvatske startupe unutar jedne godine sva budu veća od milijun kuna. Štoviše, najmanja investicija u tom odabranom društvu, ona je švicarskih poslovnih anđela u startup BodyRecog Anite Bušić, i teži 2,63 mil. kuna.

Bulb, još jedan anonimni startup, Agrivi, Locodels, Amodo i Cognism prikupili su više.  "Ne veseli samo to što prva desetka privlači milijune, već i to što se unazad pet godina broj 'investabilnih' startupa koje producira hrvatska scena utrostručio, lani na 28, a i u 2017. očekujem daljnji rast", kaže Barančić. Većina investitora u hrvatske startupe, kao i oni najveći, došli su iz inozemstva. U pravilu je riječ o VC fondovima iz SAD-a, Kine, Austrije i Bliskog istoka. Jedini koji odskače je South Central Ventures, prvi regionalni VC fond i ujedno prvi VC fond u koji je uložila i Republika Hrvatska. Fond SC Ventures lani je uložio 15 milijuna kuna u hrvatski startup Bulb, 7,5 milijuna kuna u domaćeg agritech prvaka Agrivi, te zajedno s partnerima 3,75 milijuna kuna u startup zadarskog programera Stjepana Buljata Cognism. Prvi su to startupi od čijeg će potencijalnog uspjeha u budućnosti izravne financijske koristi imati i država Hrvatska. Iz SC Venturesa nisu komentirali kakve planove za investicije imaju u ovoj godini.

Damir Sabol, čiju je mobilnu aplikaciju PhotoMath do sada preuzelo više od 45 milijuna ljudi diljem svijeta i koja ima više od 7,5 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, kaže da hrvatski startup ekosustav ide naprijed, ali da se i dalje na njemu ne može pronaći dovoljno kapitala za startupe.  "PhotoMath je zbog toga, kao i činjenice da nam je veliki dio korisnika iz SAD-a, morao kapital prikupiti preko bare", kaže Sabol.Dodaje da Hrvatska po tome ne odskače od ostatka Europe, ali bi joj takav skok mogao biti kompetitivna prednost: "U SAD-u investitori ulažu u tvrtke koje imaju potencijal postati velike, dok u većini Europe investitori ulažu u one koji su već nešto postigli." Među veće investitore u hrvatske startupe lani se promaknuo Techstars iz Londona, koji je po 900 tisuća kuna uložio u startupe Memgraph i Madbarz, zatim Metro Techstars koji je isti iznos uložio i u startup CofeeCloud. Agrokorov mStart lani je uložio po 112,5 tisuća kuna u startupe SnapTap i Budgeteer.

Slovenski ABC akcelerator lani je povećao ulaganja u hrvatske startupe. Uložio je u tri domaća startupa Canelio, Vyocom i Peep, u svakog po 112,5 tisuća kuna. Podbacile su, pak, investicije hrvatskih poslovnih anđela. Dok je u 2015. bilo barem 15 investicija domaćih malih ulagača u iznosima od 26 do preko 50 tisuća eura, ove godine ukupno ih je četiri. Barančić pojašnjava da je broj investicija poslovnih anđela veći, ali nisu željeli o tome javno govoriti.

Navodi da je država u 2015. preko Hamag-Bicra organizirala koinvesticijski program, gdje je na svaku kunu investicije koju je napravio poslovni anđeo ona dodala kunu. "Iako se pričalo da bi to mogla postati trajna mjera, čak i da će poslovni anđeli imati porezne olakšice slične onima koje imaju u Velikoj Britaniji, ispostavilo se da smo imali tek jednokratan pozitivan potez pa poslovni anđeli lani nisu ni imali potrebu javno istupati gdje i koliko ulažu, a to nije najsretnije rješenje za razvoj hrvatskog startup ekosustava", kaže Barančić. I dok su se poslovni anđeli začahurili, Grad Zagreb se kroz prvi hrvatski turistički akcelerator pojavio kao jedan od aktivnijih ulagača u hrvatske startupe. Lani je uložio u pet startupa ukupno 700 tisuća kuna. Frane Šesnić, direktor Tehnološkog parka Zagreb kaže da se taj pilot projekt pokazao uspješnim te da ga planiraju ponoviti i ove godine.
 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost