Hrvatska narodna banka pomogla je Ministarstvu pravosuđa izračunati koliko bi moglo biti potencijalnih korisnika u sustavu besplatne pomoći koji se počeo provoditi od početka veljače. Na osnovi tih izračuna očekuje se da bi ih u ovoj godini bilo oko 10.000. Taj će broj, procjenjuje se iz iskustava drugih država, rasti u sljedeće dvije godine, a onda bi se stabilizirao na između 30 i 40 tisuća korisnika. Sustav besplatne pravne pomoći, kako je objasnio ministar pravosuđa Ivan Šimonović, “nije savršen, mnogo je praktičnih pitanja i za godinu dana potrebna će biti unapređenja, no važno je što kreće kako bi brza pravda i nepristrano suđenje postalo svima dostupno”. Zahvaljujući pokretanju iznimno složenog projekta u koje Ministarstvo pravosuđa uključuje odvjetnike, civilne udruge, sindikate i Pravne fakultete, te edukaciji državnih službenika u mreži 45 županijskih Ureda državne uprave (kojima će se zainteresirani korisnici obraćati) i budžetskim sredstvima u iznosu od 8,5 milijuna kuna za ovu godinu siromašnim Hrvatima dogodila se velika stvar: omogućen im je pristup sudovima na kojima će voditi svoj parnični ili upravni spor.

Besplatno do dozvole
No oni građani kojima bi plaćanje troškova zastupanja po tržišnim cijenama ugrozilo egzistenciju mogu ostvariti i više od toga. U Hrvatskoj, za razliku od mnogih država koje su isključile upravni postupak iz svojih sustava besplatne pravne pomoći, učinjen je dodatan korak: omogućeno je, pod istim pretpostavkama, zatražiti besplatne usluge i u vezi s, primjerice, izdavanjem građevinskih dozvola kao i u drugim upravnim postupcima. Kod tako široke primjene besplatne pravne pomoći koja obuhvaća velik broj sudskih i upravnih postupaka, a sustav nije besplatan za državu i porezne obveznike, važan je podatak kako je država zapravo vješto izbjegla potencijalne astronomske troškove. Kao prvo, za petinu je snizila cijene za sastavljanje podnesaka i zastupanja na sudovima u odnosu na uobičajene cjenike odvjetnika. Tamo gdje prema tarifi usluga odvjetnika vrijedi 10 bodova, u sustavu besplatne pravne pomoći stoji 2 boda. K tome, postignut je i dogovor s Hrvatskom odvjetničkom komorom da će odvjetnici usluge naplaćivati post festum, kad završi spor. Civilnim udrugama, registriranima za tu djelatnost i koje prođu na natječaju Ministarstva pravosuđa, na korištenje će se odobriti sredstva prema usvojenim projektima, no doznačivat će im se tromjesečno, i to nakon kontrole izvješća o prethodnim troškovima i poduzetnim radnjama.

Brže rješavanje
Ograničen je i broj radnji u parnici, na najviše 8, tako da će pružatelji pravne pomoći biti zainteresirani da što prije okonačaju spor. Tako je izbjegnuta zamka da se visokim troškovima zastupanja i dugotrajnim postupcima sustav besplatne pravne pomoći učini u startu neodrživim i neefikasnim, a da se novac rasipa i ne dolazi do potrebitih. Usporedbe radi, upravo zbog tržišnih cijena koje funkcioniraju u Sloveniji u sustavu besplatne pravne pomoći generirani su, čini se, golemi izdaci. Tko ima pravo na besplatnu pravnu pomoć i što se njome pruža vidljivo je iz detaljno propisanih kriterija koji su objavljeni na internetskoj stranici MP-a. Općenito je riječ o pravnoj pomoći doista najsiromašnijim građanima. Kako se procjenjuje, ključni eliminatori bit će vlasništvo većih nekretnina ili skupih autombila čak i u osoba koje mjesečno primaju plaću ili mirovinu nižu od 2600 kuna. Podatke o imovnom stanju koje zainteresirani navedu u zahtjevima (pod prijetnjom kaznene odgovornosti) provjeravat će 45 državnih službenika. Njihova su službena računala umrežena s gruntovnicama i imaju ovlaštenje ući u baze podataka o nekretninama. Podatci o vlasništvu automobila stizat će im iz MUP-a, a dogovorena je suradnja s Poreznom upravom i bankama.