U pozadini najnovijih uhićenja osumnjičenika povodom rasvjetljavanja HAC-ovih starih, navodnih malverzacija s kooperantima pojavila se i priča o tome zašto DORH zapravo još nije podigao optužnicu na račun poduzetnika Slavena Žužula, suvlasnika Skladgradnje, te više tadašnjih HAC-ovih čelnika koji su već godinama pod istragom.

Razvikani slučaj poznat je po “optužbama” za štetu pričinjenu državi zbog preplaćene cijene farbaranja tunela na Dalmatini u odnosu na tržišne cijene. No, i dok se taj slučaj kolokvijalno udomaćio kao neka vrst simbola za izvlačenje državnog novca iz državne tvrtke preko kooperanata, istraga nije dobila potvrdu istoga. Naime, istraga u povodu akcije nazvane “Nesklad” koja je započela uhićenjima i pritvaranjima niti gotovo četiri godine od svojeg početka nije blizu kraja.

Štoviše, veliko je pitanje hoće li uopće do optužnice doći. U ovom slučaju istražitelji izgleda još tragaju za jakim dokazima, a kako nam je rekao Žužulov branitelj Ante Madunić, on ne očekuje da će Žužula optužiti.  Za mnoge je to pravi hladni tuš, posebno u slučaju ako su stvorili čvrsta uvjerenja u krivnju. Madunić, pak, napominje da vještačenja koja je Županijski sud u Zagrebu, koji vodi tu istragu, naručio od različitih vještaka govore u prilog Žužulove nevinosti. Otvara se pitanje je li taj slučaj zbog toga “kost u grlu” koju će teško progutati i sam DORH, pa i razlog što se dalje ne poduzimaju procesne radnje, barem koliko je poznato obrani. Sve je stalo na nalazima i mišljenjima vještaka od kojih su dva od ukupno tri, prema Maduniću, zapravo postala negativni nalaz za istražitelje.

Tri vještačenja

“Prvi nalaz donekle je teretio Žužula. Drugo vještačenje u cijelosti ga oslobađa kaznene odgovornosti, a u tećem se to potvrđuje, te se pored toga zaključuje da koliko god se vještačenja još napravilo, tržišna cijena je ona koja je postignuta na tržištu na međunarodnom natječaju, te da po sklopljenom ugovoru nema štete”, kaže on.

Madunić dodaje da u tom slučaju, pošto se proces vodi po starom ZKP-u, nema prekluzivnog roka unutar kojeg DORH mora podići optužnicu ili odustati od kaznenog progona. Teoretski to znači da istraga može trajati koliko iznosi zastarni rok. Računajući po novom Kaznenom zakonu u konkretnom slučaju taj rok iznosi 20 godina i teoretski to znači da istraga protiv Žužula može trajati još 16 godina. No, Žužul je uhićen i pritvoren zajedno sa još četiri ključna HAC-ovca pod sumnjom da je na namještenom poslu oštetio državu za 22 milijuna kuna. Zbog toga je i određena privremena mjera blokade raspolaganja navedenim iznosom na računu Skladgradnje koji vodi SG-Splitska banka. No, problem je što nije ukamaćen. S novcem se po sudskoj odluci ne smije raspolagati, a blokiran je kako bi država u slučaju pravomoćne presude u svoju korist mogla nadoknaditi štetu. I tako, dok se država osigurala za takav rasplet, čini se da je velika “rupa” nastala po pitanju kako će pokriti štetu drugoj strani ako izostane pravomoćna osuđujuća presuda.

“Obrana je predlagala da se novac ukamati jer je jasno da će do štete doći, ili državi ili Žužulu, no naš prijedlog je odbijen. Smatram da je trebalo poduzeti sve radnje da nastupi manja šteta”, kazao je Madunić primjetivši da se u slučaju Žužolove moguće naknade štete raditi o milijunskim iznosima. Hoće li država nadoknaditi Žužulovoj tvrtki štetu ovisi od raspleta slučaja. Prema preliminarnim izračunama po 14 posto zakonske zatezne kamate samo u jednoj godini radilo bi se o tri milijuna kuna štete. Zanimljivo je i da postoje još dva predmeta protiv Žužula i Skladgradnje koja su u istoj fazi kao i farbanje tunela. U istrazi poslova između tog kooperanta i Brodosplita vještački nalaz isto Žužula oslobađa krivnje, a brani ga odvjetnik Damir Primorac. Treći slučaj bez optužnice je kod Autoceste Rijeka-Zagreb kojoj je Skladgradnja bila podizvođač. Tamo se tereti zbog prebacivanja obračuna po jediničnim cijenama na “ključ u ruke” s namjerom da se ošteti investitor, kaže Madunić. Pokazuje se da je to bio manji rizik za investitora jer je do prebacivanja došlo na početku posla. O tome je, tvrdi, čak 15 svjedoka, redom inženjera, svjedočilo u korist Žužula te pozitivno i vještačenje struke.

Poslovni uspjeh

Žužulovu tvrtku istrage bez optužnica nisu ugrozile. Ove je godine dobila certifikat bonitetne izvrsnosti Bisnode Hrvatska čime je ušla u skupinu od 2% hrvatskih poslovnih subjekata, koji su ovlašteni za upotrebu statusa AAA kao simbola najviše bonitetne izvrnosti. Njezino se poslovanje stabiliziralo te je 2012. dočekala oporavljena, i to sa rastom prihoda od 70%. Tvrtka je lani pozitivno poslovala s dobiti koja iznosi 60-ak milijuna kuna. Po prihodima koji su lani iznosili 254,2 mil. kuna popela se na 278. mjesto ljestvice 400 najvećih Privrednog vjesnika (rashodi su bili 182,8 mil. kuna).