U ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture u srijedu je održan uspješan sastanak između predstavnika ministarstva i članova Radne skupine za pomorsko dobro Hrvatske zajednice županija (HZŽ). Tema sastanka bili su slučajevi dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja po osnovi naknade za upotrebu pomorskog dobra koju plaćaju vlasnici brodica i jahti upisanih u očevidnik brodica.

Početkom 2014., evidenciju naplate te naknade preuzelo je na sebe resorno ministarstvo, čiji su službenici slali uplatnice na adrese preko 70.000 brodica o kojima  su podaci sada centralizirani. Županijama je tada bilo naloženo da kontroliraju naplatu, što nije bilo moguće provesti. Naime, u slučajevima kada vlasnik brodice ne bi platio u određenom roku postalo je nemoguće naplatiti taj novac, jer je za bilo kakvu prisilnu naplatu trebalo imati vjerodostojnu ispravu, a što opća uplatnica kakvu šalje ministarstvo svakako nije. Na sastanku je stoga dogovoreno da će od početka 2016. vlasnici brodica dobivati rješenja, koja će im izdavati ministarstvo.

U prosjeku, vlasnici brodica godišnje bi morali platiti 100 do 200 kuna naknade za upotrebu pomorskog dobra, a zbog tako niskog iznosa dugovi se nisu utjerivali ovrhama. "Dužnicima smo slali opomene, nakon kojih bi ogromna većina dugova bila namirena. To su uglavnom  domaći ljudi kojima je brod bitan za ribarenje ili da se prebace do otoka", rekla nam je sudionica sastanka Jadranka Fržop, voditeljica radne skupine i pročelnica Upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj Šibensko-kninske županije. Bilo je ideja da novi Zakon o pomorskom dobru, koji je prošao Vladu i sada je u Saboru, sav taj novac preusmjeri u državni proračun, no od toga se odustalo.  

"Naknada za upotrebu pomorskog dobra je prihod županijskih proračuna i bitno je da je u potpunosti kontrolirana i naplaćena. Nama je taj prihod jako važan, jer se sav reinvestira u pomorsko dobro. Tim ćemo  novcem  preko Lučke uprave započeti gradnju luke Vrnaža u Šibeniku, gdje će jednom kad bude gotova biti novih 600 mjesta za male brodove", kaže Jadranka Fržop.

Naplata varira od županije do županije, ali i da s naplatom od 60 do 70 posto izdanih uplata niti jedna uprava ne može biti zadovoljna. Župani sedam jadranskih županija još su u prosincu 2014. iznijeli niz primjedbi na Nacrt prijedloga spomenutog zakona kojim bi se prekinula dosadašnja praksa koncesioniranja od strane županija i čime bi one izgubile, kako se procjenjivalo, do 40 milijuna kuna prihoda. Tada su istaknuli da postojeći model upravljanja daje dobre rezultate i ocijenili su neprihvatljivim izuzimanje prihoda od pomorskog dobra iz nadležnosti lokalnih jedinica na čijem se području pomorsko dobro i nalazi.