Lani uvedeni model poticanja razvoja prerađivačke industrije putem Jamstvenoga fonda za prerađivačku industriju i inovacije Ministarstvo gospodarstva ove će godine realizirati s više nego dvostruko većim iznosom, ukupno 40 milijuna kuna, a vrijednost kredita koja će se zahvaljujući tom fondu realizirati bit će, očekuje se, na razini između 150 i 200 milijuna kuna.

Riječ je o projektu koji se provodi u suradnji sa županijama, koje preko svojih razvojnih agencija daju jamstva za kredite poduzetnika do 1,5 milijuna kuna, a za nj je u proračunu, zbog velika interesa, ove godine osigurano 22 milijuna kuna više nego prošle godine. Kakva je, pak, realizacija lanjskih ugovora, još se, kako kažu u Ministarstvu gospodarstva, utvrđuje na terenu u 11 županija s kojima su sklopljeni ugovori o suradnji, od ukupno 17 njih, koliko ih se bilo kandidiralo za ta sredstva. Sami uvjeti za jamstva prerađivačkoj industriji ostat će jednaki kao i lani, osim što će se, zbog sve izraženijih financijskih teškoća poduzetnika, produljiti maksimalni rok otplate kredita za koje se izdaju jamstva s pet na 10 godina.

Jamstva se kroz program odobravaju isključivo za poduzetničke kredite namijenjene ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu koja je nastala kao rezultat inovacija, odnosno za modernizaciju tehnološkoga procesa i za obrtna sredstva vezana uz provedbu modernizacije tehnološkog procesa.Idućih dana Ministarstvo će objaviti javni poziv županijama da se za mjesec dana kandidiraju za sredstva za razvoj industrije i inovacija na svom području. U županijama s kojima se zaključi suradnja pratit će se poduzetnike u prehrambenoj, kemijskoj i farmaceutskoj industriji te proizvodnji tekstila, odjeće, kože, proizvoda od drva, metala, gume, plastike i ostalih nemetalnih proizvoda te elektroničkih strojeva. "Pozivam sve županije da se uključe i pomognu razvoju industrije", poručio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Ništa bez razvojnih agencija

Otpalo 6 županija zbog nepotpunih prijava

Na listi županija koje se lani nisu ni javile za korištenje Jamstvenoga fonda bile su Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Koprivničko-križevačka i Požeško-slavonska županija. Šest ih, pak, nije dobilo sredstva zbog nepotpunih prijava. U toj su grupi bile Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska te Grad Zagreb, a u pravilu su imale problem s nepotpunom registracijom razvojnih agencija.