Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović izjavio je danas kako su do srpnja sve jedinice lokalne samouprave dužne uvesti primarnu selekciju otpada na kućnom pragu, a da se do 2018. godine moraju uskladiti i sanirati odlagališta i sva neusklađena zatvoriti.

"Danas recikliramo osam posto, a 2020. godine želimo reciklirati 50 posto otpada", poručio je ministar Zmajlović u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) na okruglom stolu "Cjelovit sustav gospodarenja otpadom".

"Do 2018. zatvaramo odlagališta otpada i trebaju biti izgrađeni centri za gospodarenje otpadom. Paralelno s time treba otvarati mogućnost da postojeća energetska postrojenja – cementna industrija, pojedine termoelektrane uz prilagodbu tehnologije i poštivanja najviših ekoloških standarda – mogu energetski uporabiti otpad. Na tim stupovima se temelji naš sustav gospodarenja otpadom. Za to je potrebno vrijeme i novac, ali na tome se radi i imamo relativno kratke rokove", istaknuo je Zmajlović.

"Želimo prestati zakopavati vrijedne sirovine na odlagališta, želimo u sljedećih par godina udvostručiti broj radnih mjesta direktno zaposlenih u gospodarenju otpadom sa 6.000 na 12.000, tvrtkama koje posluju sa sirovinama i otpadom želimo omogućiti da investiraju, želimo osigurati čist, siguran okoliš. Želimo uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom koji je alternativa tradicionalnom linearnom sustavu u kojem izrabljujemo resurse", rekao je.

Kazao je kako je glavni cilj Zakona o održivom gospodarenju otpadom pridonijeti promjeni politike zbrinjavanja otpadom, zaustaviti bacanje dragocjenih sekundarnih sirovina i pobrinuti se da se ponovno koriste, recikliraju i ponovno uvedu u gospodarstvo.

"Kao društvo moramo se premjestiti u dinamično cirkularno gospodarstvo koje poštuje ograničenja prirode, na najbolji način iskorištava prirodne resurse, stvara radna mjesta i uvjete za dugotrajno blagostanje i kvalitetu života", istaknuo je Zmajlović.

Ministar je novinarima pojasnio da kada se gledaju podaci o tome koliko se otpada odlaže u Hrvatskoj, onda zaostajemo desetljećima u odnosu na prosjek Europe. "Činjenica da dvije trećine otpada odlažemo na odlagališta a europski prosjek je da se tek jedna trećina otpada odlaže na odlagališta, a ostalo završava u nekom obliku oporabe, govori o tome da Hrvatska još puno treba učiniti", rekao je.

"Naravno da to ne ide preko noći jer da biste mogli i materijalno i energetski oporabiti otpad trebate izgraditi infrastrukturu i postrojenja i zato pripremamo projekte koje ćemo financirati iz sredstava EU", poručio je Zmajlović.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić novinarima je izjavio kako je činjenica da smo u Hrvatskoj u zbrinjavanju otpadom "zaostali". "Nismo sustavno radili na tome, trošili smo ogromne novce za sanaciju postojećih odlagališta i nismo bili spremni organizirati sustav koji traži velike promjene i u mentalitetu ljudi, o političkoj vlasti, organizaciji. Poznati smo kao društvo da nismo organizirani, nemamo kontinuiteta i možda je ovakav skup važan jer je tu potrebna sinergija svih u društvu", ocijenio je.

Akademik Kusić ustvrdio je da predviđeni modeli zapravo slijede europske modele, dakle razvijenih zemalja te vjeruje da će se ubrzanim tempom to uspjeti implementirati u Hrvatskoj. Dodao je kako misli da je novi zakon dobar, te da je kod nas problem da se kao društvo "slabo pridržavamo propisa i sve se to malo raspline, onda to košta".