Informacija da kupac splitske željezare Zlomrex iz Poljske nije ispoštovao obveze dogovorene s Hrvatskim fondom za privatizaciju jučer je podigla na noge ne samo radnike u tom poduzeću, nego i nadležne državne instance za privatizaciju. Sporno je, naime, što do krajnjeg roka – 1. prosinca, Zlomrex nije ispunio obvezu oslobođenja državnih jamstava u visini od 156 milijuna kuna. Iz Uprave i jednog od dva sindikata koji djeluju u Željezari došla je i informacija kako radnicima nisu plaćeni porezi i doprinosi za zadnje četiri plaće, dakle od kada je Zlomrexu prodana Željezara. Sve to je potpirilo različita nagađanja, primjerice da se Zlomrex povlači iz transakcije.

Bankovno jamstvo
No, iz Zlomrexa su jučer neslužbeno stigla uvjeravanja kako oni niti odustaju od splitske željezare, a niti ne kasne, jer su, kako tvrde, već mjesec dana u pregovorima s potpredsjednikom Vlade i predsjednikom Upravnog odbora HFP-a Damirom Polančecom oko ispunjenja obveze u pogledu državnih jamstava. Zbog određenih proceduralnih razloga tražili su da im se rok od 120 dana od zaključenja kupoprodajnog ugovora omogući prolongiranje za deset do petnaest dana. To je jučer pred novinarima potvrdio i potpredsjednik Polančec, kazavši kako je Europska banka za obnovu i razvoj uputila pismo u kojem daje potporu i obećaje pomoć Zlomrexu, a koje će on tijekom današnjeg dana proanalizirati i sagledati što je posrijedi, odnosno vidjeti što će poduzeti po pitanju spomenutog Zlomrexovog zahtjeva. “Situacija je, uvjeravao je jučer Polančec, apsolutno pod kontrolom”. No, činjenica je da je otpočetka Zlomrex u zadnji trenutak ispunjavao preuzete obveze, no osim navedene sve su ipak realizirane. To znači da su Poljaci, uz cijenu za dionice od 10 milijuna kuna, platili i obveze prema radnicima u iznosu od 6 milijuna kuna, te prema državnim vjerovnicima, doduše u simboličnom iznosu od 200 tisuća kuna u odnosu na gotovo 226 milijuna kuna duga koje je država otpisala Željezari, te su platili i 46 milijuna kuna obveza ostalim vjerovnicima Željezare. Sveukupno dakle, Poljaci su već “iskeširali” oko 63 milijuna kuna, a uz to HFP ima i njihovo bankovno jamstvo u visini 2 milijuna eura koje može aktivirati u slučaju neispunjenja obveze. S obzirom na te iznose nije relano očekivati da bi se nakon svega Poljaci sada povukli, kao što je bio slučaj s prethodnim kupcima te tvrtke, ukrajinsko-hrvatskim konzorcijem Armco-Smart. S druge strane, ugovor s HFP-om predviđa da kupac tek nakon oslobađanja državnih jamstava može i raspolagati s dionicama tvrtke koje je kupio u kolovozu. Ta činjenica HFP u ovom slučaju stavlja u povoljnu poziciju.

Završetak privatizacije
Sindikalac Ozren Matijašević, koji je član Upravnog odbora HFP-a, prokomentirao je jučer kako zna za pregovore Polančeca i Poljaka, te da vjeruje da će se nastala situacija prevladati, odnosno da će se izaći u susret Poljacima i omogućiti završenje privatizacije koja bi Željezari trebala donijeti 200 milijuna kuna ulaganja kroz narednih pet godina, kao i rad punim proizvodnim kapacitetom, što godinama nije slučaj. Matijašević napominje i kako je riječ o ozbiljnom kupcu, a prema njemu dostupnim informacijama, i Poljaci su se žalili da ni HFP nije ispunio sve obveze sa svoje strane prema njima. Zbog svega predstavnici poljskog Zlomrexa će se, kaže Matijašević, sastati početkom idućeg tjedna s predstavnicima oba sindikata i radničkim vijećem, no dodaje i da neplaćanje doprinosa i poreza ne može biti problem Fonda za privatizaciju ili Zlomrexa, već prije svega Porezne uprava i Ministarstva financija, te uprave koju inače još uvijek Poljaci nisu promijenili. Zapravo mjesecima nakon što su ušli u transakciju oni u Željezari nemaju nijednog svog čovjeka, što je dodatno stvorilo nedoumice.