Iza nas je odlična godina, ali banke u Hrvatskoj i dalje ostvaruju niže povrate nego kreditori u EU, napominje predsjednik Uprave Addiko banke Mario Žižek u intervjuu Poslovnom dnevniku.

Gotovinski krediti građanima nastavljaju brz rast, a premda rastu i korporativnom sektoru, primjetan je njihov oprez u neizvjesnom geopolitičkom okruženju. Ipak, građani i tvrtke mogu očekivati pad kamatnih stopa u ovoj godini, na valu labavljenja monetarne politike eurozone, ali s određenim odmakom, najavljuje šef Addika.

Kad podvučete crtu, kakva je bila 2024. godina?

Odlična, jedna od najboljih do sada. Sve ono na čemu godinama radimo, a to je kreditiranje stanovništva gotovinskim kreditima i kreditiranje malog poduzetništva, došlo je na vrlo visoku razinu. Godinama smo smanjivali portfelj drugih segmenata i proizvoda koji nam nisu bili u fokusu, a ciljani segment rastao je lijepim stopama.

Povrh toga, imamo dobro tržište, rekao bih zdravog rasta potražnje za gotovinskim kreditima. Kod nas u Addiko banci je rast gotovinskih kredita bio dvoznamenkast u odnosu na prošlu godinu. Kod pravnih osoba postoji još uvijek visoka razina opreza, no mislim da je to tako i radi geopolitičke nestabilnosti.

Kakav vam je rezultat u brojkama?

Operativna dobit nam je rasla između 15 i 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Imali smo zdravi rast prihoda po dvoznamenskastim brojkama, no naglasio bih da smo uspjeli zadržati razinu troškova na razini čak nešto nižoj od prošle godine što mislim da je uspjeh u razdoblju visoke inflacije. Dakle, operativna dobit je povećana zato jer su nam se troškovi praktično smanjili, a prihodi su narasli.

Podizanje plaće bez naknade

Ima smisla da svaki građanin Hrvatske može bez naknade primiti i podignuti svoju plaću – to je jednokratan proces. A onda naknade svih ostalih usluga? Ja sam za tržišnu utakmicu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Koliko ste prihoda ostvarili od deponiranja viška likvidnosti kod središnje banke, a koliko od klasičnog bankarskog biznisa – kreditiranja?

Vratio bih se na naše fokus segmente. Često je percepcija da se mi bavimo isključivo gotovinskim kreditima stanovništvu. To nije dobra percepcija. Mi se bavimo gotovinskim kreditima stanovništvu i kreditiranjem malog poduzetništva. Konkretno, u 2024. smo plasirali oko 200 milijuna eura novih gotovinskih kredita stanovništvu, a u malom poduzetništvu oko 240 milijuna eura novih kredita. Tako da smo čak i više okrenuti novim kreditima pravnim osobama nego stanovništvu.

Glavni rast prihoda imamo od tog našeg ‘core’ biznisa i kreditiranja poduzetnika i stanovništva, a sa strane vjetar u leđa s dobrim kamatama od regulatora na viškove gotovine. S druge strane, imamo značajan porast troškova plaćanja depozita. Kamate na depozite su bile prije dvije godine nula, a u 2024. bile su između 2,5 i tri posto.

Što kažete na kritike da banke zarađuju lijepo od ECB-a, a s druge strane kamatne stope na štednju su i dalje među najnižima u EU?

Ne bih se složio da to treba stavljati tako općenito u odnos. Kamate na kredite su u Hrvatskoj među najnižima u EU. Kamate na depozite su danas su na razini EU, one su se kasnije pomaknule jer su se kasnije počele pomicati kamate na kredite. Evo, mi ne radimo stambene kredite, ali je to kategorija koja je svima zanimljiva.

Danas u Hrvatskoj imate 3,7- 3,8 posto fiksne kamate na stambeni kredit, kakve mislim da u mnogim europskim razvijenijim zemljama nisu ostvarive. Regulativa je takva i pozitivno nam utječe na prihod od regulatora na viškove sredstava, ali ponavljam, imamo i povećane troškove depozita.

Slažete li se s ocjenom da su banke u RH manje profitabilne u odnosu na mnoge europske?

Dioničari na svoj ulog dobivaju manje povrate nego u nekim razvijenijim zemljama EU. U Hrvatskoj je to okvirno 10 posto, često i manje. Mi ćemo se tek ove godine približiti tim stopama. Razlog tome je da je kapitaliziranost banaka u RH vrlo visoka. To ima pozitivne strane, daje veliku sigurnost sustava, a negativno je da je prinos za dioničare niži što također može utjecati na pristup kapitalu kao i izravnim stranim ulaganjima. To je stvar matematike. Addiko je danas druga najviše kapitalizirana banka, imamo stopu kapitala od oko 30 posto.

Je li to posljedica reputacije od prije?

Ne. Imamo upisani kapital na jednoj razini, a mi smo smanjili nivo plasmana velikim poduzećima i javnom sektoru. I onda je naš udio kapitala postao još veći. Unatoč tome, sada uspijevamo ostvarivati povrat na kapital na razinama koje su tržišno prihvatljive.

Koliko vas traže vlasnici iz Beča da ostvarite povrata na kapital?

Mogu reći da smo na dobrom putu da dosegnemo razine koje su prihvatljive i za našeg dioničara, Addiko Bank AG.

Hoćete isplaćivati dividendu?

U pravilu dio profita isplaćujemo kao dividendu budući da smo dio bankarske grupacije i držimo se te politike. To je politika dividende koju su prihvatili i regulator i dioničari. Međutim, za 2024. na razini Addiko Bank AG odlučeno je da se zasad neće isplatiti dividenda dioničarima našeg vlasnika, kao što je preporučila Europska središnja banka.

Spomenuli ste segment kreditiranja poduzetnika kao ključan; ima li kod nas dovoljno projekata i općenito poduzetničkog znanja?

Mi u Addiku nemamo projektno financiranje već pretežno financiramo radni kapital poduzetnika. Mislim da bi u poduzetništvu bilo puno više potencijala za rast, pa posljedično nama za financiranje tog rasta, da postoji veća razina znanja o financijama kod tih poduzeća. Zaista je velik broj onih koji znaju, ali je jako velik broj onih, pogotovo malih, koji su dobri u onome što rade, proizvodu ili usluzi, ali jednostavno nisu imali potrebu za znanjem financija dok nisu došli do banke.

Poduzeća s kojima mi radimo su često obiteljske, male tvrtke s nekoliko zaposlenih i nemaju posebne odjele za vođenje financija. No, moram reći da je apsolutno primjetan napredak posljednjih godina . Ljudi postaju sve svjesniji da su financije bitan dio i da knjige treba voditi na uredan način.

Koliki je prosjek kamatnih stopa SME segmentu za radni kapital?

Između 5 i 6 posto. Recimo da je neka srednja kamata oko 5,5 posto. To je kod nas dominantno fiksna stopa. Upravo zato jer se bavimo stanovništvom i malim poduzetništvom smatramo da je s aspekta upravljanja kamatnim rizikom bolje da male tvrtke i stanovništvo uzimaju kredite s fiksnom kamatom i da nemaju potrebe razmišljati o globalnim kretanjima referentnih kamatnih stopa. O tome mi razmišljamo i gledamo kako upravljati svojim kamatnim rizikom.

Fiksna kamata je i vama sada dobra jer vam je u perspektivi budućeg pada referentnih stopa portfelj koji nosi kamatni prihod fiksiran na povećanim razinama?

Nije to baš tako. Kad dajete fiksnu kamatnu stopu, morate upravljati tim rizikom i morate vidjeti kako ćete pasivu prilagođavati aktivi koja je uz fiksnu kamatnu stopu. Mi smo već godinama na fiksnim kamatnim stopama, a kad bi kamate rasle, imali bi obrnuti komentar:  kamate rastu, a vi ste se fiksirali nisko.

Mi upravljamo tim rizikom i nastojimo pozicionirati kamatu da bude tržišno prihvatljiva klijentu, a s druge strane, naravno da i mi neku maržu ostvarimo koja može biti prihvatljiva da ostvarimo dobit. Mogu reći da je u pravilu podjednako izazovno upravljati kad kamatne stope rastu i kada padaju – u oba slučaja morate upravljati na obje strane bilance, na depozite i na kredite.

Kada pričamo o štednji, kakav je bio efekt što se država uključila na tržište kapitala narodnim obveznicama i trezorcem? Najnoviji prinos je bio 3,15 posto. Jeste li imali odljev štednje?

Mi pozdravljamo uključenje države i to da građani mogu odabrati. Nije nam donijelo značajni pritisak na rast kamata na depozite. Da, imali smo manje odljeve, ali i likvidnost hrvatskog bankarskog sustava i naše banke je toliko visoka da prostora za takva izdanja države ima dovoljno. Dobro je da tržište nudi opcije klijentima. Ovisno o rokovima, kamata na oročene depozite 2024. se kretala od 2,5 do 3 posto. Dio klijenata se odluči uložiti u državno izdanje, onda kada ono dospije često vrate ta sredstva u banku.

Vidite li da klijenti percipiraju razliku u poreznom tretmanu: zarada od kamata na štednju je oporeziva, a ulaganje u državni dug nije?

Neki ljudi će prebaciti štednju, da. No, udio tih izdanja ukupno u sustavu Hrvatske dovoljno mali ili relativno mali, pa to ne radi turbulencije na tržištu. Da država ide u izdanje koje bi pokupilo 20 ili 30 posto depozita u Hrvatskoj, onda bi mogli o tome razgovarati. Hrvatsko tržište je iznimno likvidno u depozitima. To nije uvijek bilo tako. Recimo, Addiko banka se, osim kapitalom vlasnika, financira 100 posto depozitima naših klijenata. Nemamo klasičnih kredita od matice, nemamo kredita od drugih banaka da bi financirali svoje kredite.

Kreditiranje stanovništva čini vam otprilike drugu polovinu portfelja. Kako gledate na to što je HNB brz rast gotovinskih kredita adresirao kao potencijalni izvor rizika?

Zasad je taj rast na prihvatljivim razinama. Naš tržišni udio u tim kreditima je oko 6 posto i mi nastavljamo s rastom. U segmentu poduzeća udio nam je oko 7-8 posto. Tržišni udjeli na koje u dugom roku ciljamo su 8 do 10 posto u oba strateška segmenta.

Koliki vam je udio loših kredita?

Naš je udio neprihodujućih kredita ispod tri posto u ukupnom portfelju. To je nešto ispod tržišnog prosjeka i po europskoj regulativi spadamo u banke s niskim udjelom neprihodujućih kredita. Mislimo da je takvo kreditiranje odgovorno i prema klijentima.

Donese li HNB mjere usmjerene na gotovince, to će se i vama negativno odraziti na poslovanje?

Ne očekujem da će HNB reagirati, vjerujem da će u narednoj godini stopa rasta gotovinskih kredita biti manja nego ove godine zbog usporavanja inflacije. Dok su cijene rasle, dio klijenata je uzimao kredite da zatvore jaz s primanjima koja su u posljednje dvije godine narasla, a inflacija usporila. Mogu reći da su i plaće u Addiko banci značajno porasle.

Sada su makroekonomska očekivanja stabilna i ta potreba za financiranjem gotovinskim kreditima bit će niža nego ove godine. No, ne mislim da ćemo mi biti time ugroženi. Imamo razumna očekivanja oko rasta našeg portfelja. Ako se smanji rast ukupnog tržišta, naš tržišni udio nešto će više rasti. Kad gledate devet godina unazad, nisu svake godine rasli krediti na tržištu po stopama kao 2024., a naš rast u strateškim segmentima prilično je stabilan.

Početkom iduće godine predstavit ćemo novo korisničko iskustvo i proces odobravanja kredita trajat će još kraće. To nam daje prednost pred drugima. Već sada surađujemo s Hrvatskom poštom: kad online dobijete odobrenje kredita, ako želite, naručite dokumentaciju koja vam dođe poštom kući, potpišete i vratite poštaru, a on nama u banku. Ljudi to vole, posebno na otocima i udaljenim mjestima bez bankarskih poslovnica.

Želimo da bilo kada i bilo gdje klijent može izabrati kako će realizirati svoju potrebu za financijskim proizvodom. Sam proces odobravanja gotovinskog kredita od početka do kraja je isti ako ste u poslovnici ili online.

Koliko je financijska pismenost prepreka kad su građani u pitanju?

Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da 70 posto ljudi nerado priča o financijama. To im je intimna, osobna tema. Ne žele razgovarati o tome uzimaju li kredit ili što da rade s viškom sredstava, čak ni s bliskim osobama. Također, više od 60 posto ne voli dijeliti znanje o financijama, čak i ako imaju dobru razinu znanja.

Zacrtali smo si kao misiju da želimo povećati postotak Hrvata koji će dijeliti svoje znanje. Ne samo ga povećati nego i učiniti da se ljudi osjećaju slobodnima da o tome pričaju, jer istraživanja pokazuju da kad se o tome razgovara, donose se bolje financijske odluke.

S obzirom na fokus na male firme i građane koji uglavnom nisu stručnjaci u financijama, koliko je financijska nepismenost i u tom segmentu problem?

Mislimo da bi se kvalitetnije financijske odluke donosile kad bi razina znanja bila veća. Od 10 zahtjeva za kredit, odobrimo četiri ili pet, to znači da pet ili šest osoba misli da može dobiti kredit, a zapravo ne može. To je veliki postotak. Zahtjeve najčešće odbijemo zbog prezaduženosti. Zlatno pravilo je da obveza za dug ne bi trebala premašiti trećinu vašeg prihoda. Ponekad to može biti i više, ovisno o razini ukupnih prihoda, ali u principu preko polovine ne bi smjelo biti. Drugi najčešći razlog odbijanja zahtjeva je neurednost u servisiranju kreditnih obaveza.

Godinama se govorilo da su bankarske naknade stvar tržišne konkurencije, odjednom se država uključuje da nije fer naplaćivati raspolaganje plaćom kad po zakonu ‘sjeda’ u banku, traže se od metodologije izračuna… Što banke sprečava da ograničenje jednih naknada preliju na iznos neke druge?

Prvo, mislim da ima smisla da svaki građanin Hrvatske može bez naknade primiti i podignuti svoju plaću – to je jednokratan proces. A onda naknade svih ostalih usluga? Ja sam za tržišnu utakmicu, neka klijenti odaberu gdje dobivaju dobar omjer cijene i kvalitete.

Postoje različiti načini, hoće li se to naplaćivati kroz paket, imate li određeni ili neodređen broj besplatnih transakcija… To je usluga banke za koju ona ima troškove. Klijenti žele sigurno mobilno bankarstvo, mi kontinuirano ulažemo i razvijamo ga. Sve to je stvar tržišne utakmice i ne bi trebalo propisivati regulativom.

A metodologija?

To je HNB tražio da izradimo do kraja 2024. u svrhu uspostavljanja metodologije koja će osigurati transparentnost postavljanja naknada i to pozdravljamo. Postoje usluge na kojima banke zarađuju, ali i usluge na kojima banke gube obzirom da su troškovi banaka veći od prihoda.

Na primjer?

Podizanje gotovine na bankomatima. Trošak je servisirati bankomate, voziti gotovinu, osigurati je, servisirati uređaje, nadograđivati softver, mijenjati hardver… Pritom, svi klijenti na bankomatima svojih banaka podižu gotovinu bez naknade.

Drugim riječima, nećete plakati jednog dana kada nestanu gotovinske transakcije.

Mislim da se to još dugo neće dogoditi u Hrvatskoj. Upotreba gotovine ubrzano je pala nakon pandemije. Ranije je to bilo na razinama od oko 60 posto. Danas je ispod 50 posto. Različite su preferencije klijenata ovisno o tržištima: ako dođete u skandinavskim zemljama s novčanicom od 200 eura, čudno će vas gledati. Opet, u Njemačkoj je normalno ‘iskeširati’ za motocikl 5000 eura. Mi u Hrvatskoj još volimo gotovinu, za mnoge je ‘neka se nađe za svaki slučaj’, kao moja baka koja ju je držala u bočici Cedevite.

S obzirom na usporavanje inflacije i referentnih stopa, slijedi li pad kamata na kredite? I koliko će vam biti teže isporučiti rezultat vlasnicima u 2025.?

Da, očekujemo pad kamatnih stopa, ali s odmakom, kao što je s odmakom pratio i porast referentnih stopa. No, očekujemo da će se sličnom dinamikom padati kamate na depozite. Banka će upravljati svojom aktivom i pasivom te pokušati naći tržišno prihvatljivu ravnotežu. Vjerujem da ćemo opet ostvariti ciljane planove i za narednu godinu upravo zato jer očekujemo da će makroekonomski pokazatelji biti dobri.

Također očekujemo da će potražnja za kreditima pravnih osoba čak nešto porasti u odnosu na ovu godinu, a za kreditima stanovništva pasti. Sve to zajedno sa smanjenjem kamatnih stopa, ali i poboljšanjem korisničkog iskustva i usluge i efikasnim upravljanjem troškovima.

Kad govorimo o troškovima, u nekoliko poslovnica upravo testiramo automatske blagajne i bit ćemo prva i zasad jedina banka na tržištu koja će ih uvesti nakon konverzije na euro. Tako ćemo puno efikasnije i sigurnije upravljati gotovinom, a u poslovnici puno brže obaviti predaju smjene. Želim naglasiti da, osim na prihodima, mora se kontinuirano raditi na troškovima i efikasnosti.

Koliki vam je omjer prihoda i troškova?

Ispod 45 posto, što je konkurentna razina za Hrvatsku.

Muči li i vas manjak radne snage kao većinu drugih grana?

Zbog optimizacije poslovanja, digitalizacije i promjene strategije po kojoj smo prestali pružati određene usluge, od 2016. imamo smanjenje broja zaposlenika. Sada imamo oko 650 zaposlenih, uz kontinuirani rast prosječne plaće i stalna ulaganja u edukaciju. Vrlo nam je važna korporativna kultura i ljudi koji kod nas dolaze znaju što mogu očekivati: podržavajuću atmosferu, prijateljsku komunikaciju, agilne i brze radne procese. Volimo reći da smo netipični bankari jer smo otvoreni, spremni na promjene, cijenimo poduzetnost svakog zaposlenika, ne toleriramo diskriminaciju bilo koje vrste.

Kad gledate u budućnost, što vas najviše plaši? Geopolitika? Neki ekstra porez?

Pravna nesigurnost je rizik koji je jednostavno stalno nad nama. To utječe na sve nas, na cijelo društvo, sve građane, tvrtke pa i banke. Neizvjesnost povezana s pravosuđem je glavni razlog da nas zaobilaze i strani investitori. Ako me pitate što bih volio da se unaprijedi, na prvo mjesto bih stavio pravosuđe.