Iako je većina zemalja Europske unije u krizi nastojala zadržati razinu prava svojih građana na osnovne zdravstvene usluge, u polovini zemalja smanjeni su izdaci za zdravstvo, dok je u ostalima nastupila stagnacija.

Također, porastao je broj usluga koje građani moraju sami plaćati, a više nego ikad prije produbljen je jaz u kvaliteti zdravstvene usluge unutar zemalja članica, navodi se u upravo objavljenom izvješću Europske Komisije "Health at a Glance: Europe 2014". Radi se o redovitom godišnjem izvješću u koje je po prvi put ušla i Hrvatska, a koristili su se zadnji dostupni podaci koji se odnose na niz indikatora kvalitete zdravstvenih sustava i razine zdravstvene zaštite, od očekivane smrtnosti do broja doktora i ulaganja u zdravlje.

U prosjeku, izdaci za zdravstvo u čitavoj EU smanjivali su se za 0,6 posto svake godine, u usporedbi s godišnjim rastom od 4,7 posto između 2000. i 2009. Snižavale su se plaće, naknade plaćenih zdravstvenih usluga, cijene lijekova, a povećavale participacije pacijenata. Izdvajanje za zdravstvo raslo je samo u Austriji, Njemačkoj i Poljskoj, padalo je u Grčkoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj, kao u Češkoj i Mađarskoj. Pokazalo se pritom da hrvatski građani, uz Britance i Francuze, najmanje sudjeluju u financiranju svoje zdravstvene skrbi, s tim da plaćamo uglavnom lijekove, za razliku od Cipra i Luksemburga gdje pacijenti najviše vlastitog novca daju za usluge liječnika.

Skandinavci najbolji
Ne iznenađuje da Norveška i Švicarska troše najviše za zdravstvenu zaštitu, s godišnjom potrošnjom većom od 4500 eura po stanovniku. Iznad prosjeka EU od 2193 eura su Nizozemska koja izdvaja 3829 eura po osobi za zdravstvo, a Austrija 3.676 te Njemačka s 3613 eura izdvajanja po stanovniku. Na dnu ljestvice su Rumunjska s izdvajanjem od 753 eura, Bugarska sa 900 eura, a autori ističu da su na sličnoj razini i bivše zemlje Jugoslavije kao i Turska. Hrvatska s izdvajanjem od 1133 eura po stanovniku za zdravstvo nalazi se uz bok Poljskoj, Mađarska je nešto bolja, a Estonija nešto slabija od Hrvatske. Hrvatska je ispod prosjeka EU i po udjelu potrošnje za zdravstvo u BDP-u.Autori izvješća ističu da je očekivano trajanje života pri rođenju u članicama EU od 1990. godine poraslo u prosjeku za više od pet godina, iako je razlika između zemalja s najvišim i najnižim životnim vijekom i dalje oko osam godina. U EU se tako u prosjeku živi 79,2 godine, s tim da se najdulje živi u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj , a najkraće u Litvi, Latviji, Bugarskoj i Rumunjskoj. Sa 77,3 godine očekivanog trajanja života pri rođenu Hrvatska je ispod prosjeka EU. Život dulje traje uglavnom zahvaljujući smanjenoj smrtnosti od posljedica kardiovaskularnih bolesti, a žene u prosjeku žive čak šest godina dulje od muškaraca. Veće šanse da će dulje živjeti i imati bolje zdravlje imaju visoko obrazovani. 

Neslavan vrh ljestvice
Infarkt i moždani udar u EU u prosjeku uzrokuju svaku četvrtu smrt u EU, no stopa se lagano smanjuje zahvaljujući jačoj prevenciji (akcije protiv pušenja) te rastu kvalitete liječenja. Iako je daleko od Litve u kojoj od infarkta umire oko 1200 osoba na 100 tisuća, Hrvatska je sa 620 preminulih od infarkta na 100 tisuća ljudi pri vrhu ljestvice, što je znatno više od prosjeka EU (oko 450 osoba na 100 tisuća u 2011. godini) i drastično više nego na Mediteranu na koji se volimo svrstavati. Francuska i Portugal imaju tek oko 120 preminulih od infarkta na 100 tisuća osoba, Španjolska oko 160 a Italija oko 240. Hrvatska se još manje može pohvaliti najvišom stopom smrtnosti od raka (na prvom mjestu je Mađarska), i najvećom, gotovo dvostrukom razlikom u smrtnosti između muškaraca i žena koje rak i inače češće zaobilazi. Analitičari napominju da su navedene razlike među spolovima znak manjka prevencije i programa ranog otkrivanja bolesti koje su specifične za muškarce, što vodi do smanjene stope preživljavanja nakon dijagonoze.
 

Za Hrvatsku je poražavajuć podatak da uz Mađarsku i Poljsku ima najvišu stopu umiranja od raka pluća, čak 20 posto višu od prosjeka EU te najvišu stopu umiranja od raka debelog crijeva, te tendenciju porasta umiranja od raka, za razliku od   prosjeka EU koji u zadnjih deset godina ide k smanjivanju stope smrtnosti od raka. Inače, Hrvatska uz Grčku i Bugarsku ima najveći broj pušača u EU, s 40 posto odraslih koji puše svaki dan. Ima i svijetlih točaka, Hrvatska tako primjerice ima najnižu stopu zaraženih virusom HIV-a, te među najnižim stopama učestalosti obolijevanja od dijabetesa te demencije.  Starenje medicinara najveći je problem EU kad je u pitanju radna snaga, i većina europskih zemalja u manjoj ili većoj mjeri suočava se s manjkom doktora. Iako Hrvatska prema statistikama ima manji broj liječnika specijalista od europskog prosjeka, autori izvješća Hrvatsku po tom problemu ne izdvajaju. Na tisuću stanovnika u Hrvatskoj radi 2,9 liječnika (prosjek EU je 3,4), ali tu su ubrojeni i oni koji ne rade s pacijentima, a ispod prosjeka smo i po broju medicinskih sestara, no ne i među najgorima. Po broju bolničkih kreveta Hrvatska se nalazi iznad europskog prosjeka. Broj dana provedenih u bolnici u Hrvatskoj se u deset godina smanjio za desetinu, no i dalje je nešto viši od prosjeka EU. 

Put novca
U svim europskim zemljama zdravstvo se financira iz javnog i privatnog sektora, bilo kroz izdvajanje izravno iz proračuna ili putem državnih osiguravateljskih kuća, te kroz privatno zdravstveno osiguranje, s tim da je u svim zemljama osim Cipra javni sektor primarni izvor financiranja zdravstvene zaštite. U prosjeku, dvije trećine usluga u EU financiralo se iz javnih izvora. U Danskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji javni sektor financira oko 80 posto usluga. U Češkoj, Nizozemskoj, Hrvatskoj, Luksemburgu, Francuskoj i Njemačkoj najviše usluga plaća se putem nacionalnih osiguravateljskih kuća koje pokrivaju najmanje 70 posto usluga (U Hrvatskoj HZZO pokriva 77 posto zdravstvene zaštite, osam posto pokriva privatno zdravstveno osiguranje, 13 posto troška sami građani. Samo na Cipru javni sektor ima manji udjel u financiranju zdravstva, tamo čak 47 posto izdataka za liječenje ide izravno iz džepova građana. Vlada na Cipru samo jedan od deset eura potroši na zdravlje svojih građana, za razliku od Njemačke ili Nizozemske koje petinu svojih budžeta troše na zdravstvo. Sami građani u prosjeku financiraju petinu svih zdravstvenih troškova u EU, a uz Cipar značajno iznad prosjeka svoje zdravlje financiraju Bugari, Latvija i Litva, Malta i Portugal.  

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Hrana i zdravlje

Mediteranska prehrana kao ideal

Izvješće Europske komisije je pokazalo da se u Europi i dalje najviše umire od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, a aktualna statistika je još jednom pokazala da ishrana ima veze s obolijevanjem od koronarnih bolesti. Najviše stope smrtnosti od infarkta i moždanog udara naime bilježe se u baltičkim, srednjeeuropskim i istočnoeuropskim zemljama, a najniže u mediteranskim i skandinavskim zemljama. I taj podatak ide u prilog tezi da je mediteranska prehrana najzdravija.

Kresanje cijena lijekova

Danci potrošili najmanje

Tijekom krize u svim članicama Europske unije bez izuzetka smanjeni su izdaci za lijekove, najviše zahvaljujući rezanju cijena u procesu pregovora s farmaceutskim kompanijama. Tropškovi su dijelom smanjeni  centralnom nabavom lijekova koju je počela primijenjivati i Hrvatska, te većom promocijom i potrošnjom generičkih lijekova koji su u praviliu jeftiniji od inovativnih. U izvješću EK navodi se da se  u 2012. godini u Hrvatskoj na lijekove izdvajalo 292 eura po stanovniku, što je ispod prosjeka EU koji iznosi 350 eura po stanovniku u jednoj godini. U istoj godini najmanje se na lijekove potrošilo u Danskoj (195 eura), te najviše u Belgiji (550 eura), s tim da se gotovo trećina od toga odnosi na bezreceptne lijekove.