Iako u svijetu trenutno nema niti jednog većeg sukoba globalne važnosti, činjenica je da izdvajanja za obranu sve više rastu.

Izuzetak je Europska unija čije članice su zadnjih 20-ak godina toliko smanjile svoje nacionalne proračune za obranu da su u nekim članicama vojske stavljene u situaciju da i u mirnodopskim uvjetima mogu jedva funkcionirati – stručnjaci govore da Njemačka trenutno ne može računati na više od 20-ak operativnih lovačkih aviona.

Prema podacima Eurostata, zemlje Unije, njih 27 jer se Ujedinjeno Kraljevstvo više ne vodi kao dio EU, čak ni u povijesnim podacima, u 2018. na obranu potrošilo ukupno 162 milijarde eura ili ukupno 1,2% svojeg BDP-a. Gledano u udjelu BDP-a, najviše su trošile baltičke zemlje Latvija s 2,1% i Estonija s 2% koliko je imala i Grčka.

Slijede Cipar s 1,9% i Francuska s 1,8%. Hrvatska je prema podacima Eurostata bila na 1,1% dok su na dnu Austrija s 0,6%, Luksemburg i Malta s po 0,5%, te Irska s 0,3% svojeg BDP-a izdvojenog za obranu.

Naravno, u apsolutnim brojkama to ipak izgleda malo drukčije te listu predvode Francuska s 42 milijarde, a slijede Njemačka s 35,5 i Italija s 22 milijarde. Ostale zemlje članice troše manje od 10 milijardi eura na obranu. Hrvatska prema ovoj statistici na obranu izdvaja 590 milijuna eura, Latvija 616, a Estonija 525 milijuna eura.

Za usporedbu, vojni proračun SAD-a je bio 645 milijardi eura, a kineski oko 160 milijardi. Ovogodišnji proračun Hrvatske za obranu je izglasan na razini od 5,34 milijarde kuna, odnosno 715 milijuna eura.