Iako su se ranijih godina bilježili negativni gospodarski trendovi, sada možemo govoriti o oporavku i porastu investicijskog kapitala, istaknuo je Željko Kolar, župan Krapinsko zagorske županije, na panel diskusiji u sklopu Poslovnog uzleta grada Zlatara.

U drugoj se polovici 2013. godine počela osjećati promjena na bolje do koje je dovela sinergija rada države i županije. Programima Vlade Republike Hrvatske uložilo se u cestovnu infrastrukturu, kao i što nepovratnim sredstvima i povoljnim kamatnim stopama oživilo lokalno gospodarstvo. Župan ističe da je jedna od specifičnosti ove županije činjenica da je prerađivačka industrija ovdje unatoč slomu opstala, a dodatno su je osnažili orijentiranjem na izvoz – 32,9 posto ukupnih prihoda županija ostvaruje upravo izvozom. Jedna od prednosti za takvo što ulazak je Hrvatske u Europsku Uniju, što je za posljedicu ima i mogućnost velikih investicija u komunalnu infrastrukturu te širenje tržišta. „Županija smo koja bilježi 3,5 posto rasta zaposlenosti, dok broj poduzetnika raste za oko pet posto. Smanjeni su gubitci i plaće su porasle za 6,5 posto.“, kaže.

Ključnim trenutkom za prosperitet grada Zlatara i Krapinsko zagorske županije župan vidi, naravno, u investicijama. Smatra da bi se svaki investitor trebao osjećati dobrodošlo na svakom području, pa je tako spomenuo i ruskog poduzetnika koji je sredstva namijenjena otvaranju hotela na Jadranskoj obali preusmjerio na Zagorje. Otkrio je i ambiciozne planove za sljedeću godinu koji uključuju gradnju četiriju hotela, od čega jedan u samom gradu Zlataru, a preostala tri diljem županije. „Reagiramo na potrebe i prostorne planove usklađujemo s poduzetničkim impulsom, odnosno nastupamo prijateljski prema poduzetnicima i investitorima.“, tvrdi. U Zlataru jača i turistički potencijal i želja je Zagorje profilirati kao poželjnu destinaciju, no već godinama izostaje kvalitetna promocija. S prednostima poput autohtonih proizvoda te prirodnih ljepota, ali i kulturno – povijesne baštine, ova regija ima sve predispozicije za dobar turistički proizvod.

Zlatar s okolnim mjestima broji preko šest tisuća stanovnika, od čega je 48 OPG-ova i stotinjak obrtnika, nastavio je Stanko Majdak, gradonačelnik grada Zlatara. Osvrnuo se na činjenicu da je Zlatar svojevremeno u medijima nazivan Hypo gradom, a da je danas grad orijentiran na kreiranje osnovnih pretpostavki nužnih za razvoj. „Uspon se događa, u nekoliko smo godina izgubili preko 500 radnih mjesta, danas je broj nezaposlenih zaustavljen na 161 osobu.“, kaže. Kao poseban problem, s čim su se složili svi panelisti, istaknuo je odlazak mladih u inozemstvo. Gradonačelnik vjeruje da je mlade moguće privući natrag, no nužno je za takvo što osigurati i preduvjete. Pozvao je na prizemnost i istaknuo da je riječ o devastiranoj ruralnoj sredini s razrušenim gospodarstvom. „Čovjek da bi prohodao treba prvo puzati, a ovaj je grad u fazi puzanja. Turizam će za grad značiti izuzetno puno, no trebamo razvijati segment po segment.“, kaže.

Nekoliko je puta spomenuta zagorska poduzetnička skromnost na što je župan reagirao pohvalom i poticanjem pozitivne agresivnosti. Spomenuo je krapinsku tvrtku koja je sklapanjem ugovora u SAD-u dobila priliku da na zgradi u New Yorku postavlja vlastiti proizvod, limeni krov, stoga je jasno kako skromnosti baš i nema mjesta. Da su marketing i brending ključ uspjeha, pri čemu kasnije ostaje samo odražavanje kvalitete, složili su se svi.

Posebna pozornost na panelu posvećena je radu na obrazovanju koje se prilagođava tržištu jer je primjetan nesklad ponude i potražnje. „No, to nije samo naš problem već zajednički, europski, istaknuo je Kolar.. „Stvorili smo kult da se kod nas ništa ne isplati raditi, pa bi ovakvi svijetli primjeri trebala i češće biti u centru pozornosti. Pokazuju da se uspjeh postiže mukotrpnim radom, a ne preko noći. Na umu cijelo vrijeme treba imati da ovisimo isključivo sami o sebi.“, zaključio je.

Upravo se ovdje otvorila prilika da zagorski poduzetnici podijele svoju priču o uspjehu. Ivan Buden, vlasnik tvrtke Interijeri Buden, pokazao kako se vlastitim sredstvima, bez zaduživanja, može realizirati uspješan biznis. „Od tvrtke s jednim zaposlenim došli smo do brojke od 100 montera koji danas rade u Interijerima Buden, a prisutni smo i u inozemstvu. Kod nas recesije nije ni bilo, jer tko želi raditi imat će i novca“, kaže Buden. Kaže da su za hrvatskog poduzetnika najvažniji rad i volja koji će se u konačnici isplatiti. Ponosan je na posao koji je razvio vlastitom akumulacijom bez korištenja kredita, dok ni dan danas nemaju dugova. Slaže se da postoji problem pronalaska zadovoljavajućeg kadra zbog odlaska mladih ljudi u inozemstvo u potrazi za poslom, što se u građevinarskoj struci posebno primijeti jer je riječ o traženu zanimanju u drugim europskim zemljama.

Tomislav Kuharić i njegov OPG s radom su započeli 1993.godine, da bi 1997. sklopili prvi ugovor s Dukatom o isporuci 30 tisuća litara mlijeka. Danas proizvode preko 200 tisuća litara mlijeka godišnje i proizvodnju planiraju ojačati dodatnim brojem grla. „Županija me sufinancira prilikom izrade projekata za ruralni razvoj, i zajedno se nadamo uspjehu“, kaže. Turistička perspektiva u koju župan Kolar vjeruje otvorit će i mogućnosti za poljoprivrednike jer će se razvojem turizma pojačati i potreba za plasmanom domaće hrane, smatra Kuharić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Danijel Škudar, direktor tvrtke Centar – Skudar, počeo je 1994. nakon raspada firme Naprijed. Osnivanjem samostalnog trgovačkog i ugostiteljskog obrta krenuli su u dosta izazovan proces koji je prvo bio ugrožen postojanjem velikih trgovačkih centara. Orijentirajući se na pekarske proizvode, u konačnici, s početne proizvodnje od 300 komada kruha i peciva dnevno danas proizvode pet puta više. Iako su započeli ulaganjem vlastitih sredstava u međuvremenu su se financijski okrenuli i županiji te Ministarstvu poduzetništva i obrta. „Imamo oko 40 zaposlenih trenutno. Dio našeg uspjeha leži i u filozofiji da poduzetnik treba nagrađivati svoje zaposlenike jer se oni tako osjećaju vrijednima, pa vraćaju stostruko.“, zaključio je.

Zagorska razvojna agencija ZARA kruna je uspješnog rada rad grada i županije i njihove suradnje s ministarstvima. ZARA spada i među tri najbolje agencije ovog tipa u Republici Hrvatskoj, ponosan je Damir Strejček, voditelj odjela za malo i srednje poduzetništvo u ZARA-i. Istaknuto je da agencija zagorskim poduzetnicima pomaže u svakom segmentu. Kao što su se požalili Kuharić i Škudar, papirologija i prijava na projekte EU fondova iziskuje znanja i vještine koje nisu dostupne svima. Pojedini su mladi poduzetnici odbijeni prilikom apliciranja na natječaje jer nisu bili u mogućnosti prikazati poslovne rezultate koje Unija zahvalno boduje, ali ZARA i za to ima rješenje. Poduzetnicima se u tom slučaju ponudi određeni vremenski rok u kojem mogu poraditi na svojim pokazateljima. „Uvjeti su takvi kakvi jesu i ne možemo ih mijenjati, no možemo inicirati proces financijske konsolidacije“, rekao je Strejček ohrabrivši time sve već postojeće, ali zasigurno i buduće, krapinsko – zagorske poduzetnike.