Europa mora biti povezanija, premisa je to kojom su se vodili potpisnici inicijative “Jadransko-jonski željeznički koridor – prometna povezanost kao temelj razvoja i otpornosti”. Naime, finaliziranjem dokumenata napravljen je prvi korak prema budućem željezničkom koridoru koji će povezivati Italiju, Sloveniju, Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom.

Hrvatska bi u ovoj priči itekako mogla imati koristi jer novi koridor spajao bi konkretno Trst, Koper, Rijeku, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Bar, Drač te grčka središta na jadransko-jonskom pravcu.

Cilj je bolja povezanost

Inicijativu su u petak potpisali zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za promet i turizam Nikolina Brnjac, zadarski župan Josip Bilaver, predstavnici primorskih županija te državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek.

Cilj inicijative je, rečeno je na konferenciji, bolje željeznički povezati Lijepu Našu sa susjednim državama i ostatkom jadransko-jonske regije te potaknuti zajednička ulaganja u prometnu infrastrukturu, prenosi Hina.

“Ne moram ni govoriti koliko je to važno za željezničko povezivanje Ploča, Luke Ploče, s lukama Split, Zadar, Šibenik i Rijeka. Isto tako, prvi puta bi se omogućilo željezničko povezivanje i financiranje same Istarske županije, Kvarnera i Dalmacije s ostatkom Hrvatske te s europskom mrežom”, rekla je Brnjac ističući da je sljedeći korak sastanak s dionicima iz vlada država kroz koje bi trasa trebala prolaziti.

Inicijativa će, kazala je, utjecati i na rekonstrukciju postojećih željezničkih koridora, ali i na gradnju novih pruga.

Državni tajnik Tušek naveo je da bez moderne željeznice nema ni jačanja logističkih kapaciteta i pozicije u TNT mreži. On je istaknuo i potrebu integracije istarskih željeznica u cjelovitu hrvatsku mrežu, dodavši kako se trenutačno radi studijska dokumentacija oko željezničkog tunela Učka.

Vezano za to, navijestio je i da će sljedeće godine raspisati natječaj za projekt Učka, odnosno projekt nizinske pruge i spajanja Rijeke na tu nizinsku prugu.

Podatkovni centri

Znate li koliko bi vaša tvrtka izdržala bez ključnih sustava i koliko bi je stajao prekid?

Od Murtera do Zagreba

Imate li plan za vikend? Ovi restorani mogli bi biti razlog da krenete na put

Konferencija u EP-u

No, vratimo li se na Jadransko-jonski koridor, treba se povući i pitanje financiranja istog. Brnjac kaže da je sada na raspolaganju 81 milijarda eura EU novca do sljedećeg financijskog okvira, od čega 35 milijardi za promet, 30 za energetiku, a 17,5 za vojnu mobilnost te da se zato krenulo s ovom inicijativom gdje se radi na otvaranju regulative transeuropske prometne mreže.

“Kad se otvori tender regulativa, onda bi bio sastavni koridor Jadransko-jonski i onda možemo imati sredstava za daljnje financiranje”, istaknula je uz opasku rokova da se jedino zna da će se početkom iduće godine organizirati velika konferencija u Europskom parlamentu na ovu temu.

Konkretnije, završna konferencija planirana je u Bruxellesu, kada će inicijativa biti uručena povjereniku Europske komisije za održivi promet i turizam Apostolosu Tzitzikostasu, koji je, navela je, prepoznao važnost te inicijative.

Svi potpisnici svjesni su važnosti navedenog koridora za Hrvatsku kako zbog povezanosti, tako i zbog turizma, stoga je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić istaknuo da je Jadransko-jonski željeznički koridor strateško pitanje države.

“HŽ Infrastruktura je spremna dati puni doprinos u smislu stručne i operativne potpore ovom projektu”, dodao je Lončarić.

Važnosti projekta pridonose sigurnosne i geopolitičke okolnosti u Europi jer rat u Ukrajini pokazao je koliko su alternativni i pouzdani prometni pravci važni za gospodarstvo, energetiku i vojnu mobilnost. Osim toga, modernija pruga omogućila bi brži prijevoz tereta, rasterećenje cestovnog prometa i snažnije uključivanje hrvatskih luka u međunarodni lanac.