Je li veza između regulatora gotovo dvije milijarde eura vrijednog telekomunikacijskog tržišta, Hakoma, i ministra Olega Butkovića i njegovog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture definitivno pukla te hoće li slijedom toga Hakom postati dio tog ministarstva te dobiti novu Upravu, ni Butković ni njegov resor u utorak nisu komentirali.

Ostaje činjenica da je Hakom, po drugi put u mjesec dana javno prozvan. Ministar Butković, pišu 24sata, poziva premijera na akciju. "Suradnja s MMPI je po mišljenju Hakoma vrlo dobra. Navodne izjave ministra i razgovore ne komentiramo, kao niti izjave drugih čelnika i dužnosnika", poručuju iz Hakoma. Sve ovo događa se u vrijeme kad se iščekuje što će odlučiti Europska komisija po pitanju gradnje takozvane agregacijske mreže u Hrvatskoj. Riječ je o optičkoj mreži koja bi trebala dovesti po barem jedan internetski link u svaki grad i općinu. Za to se iz EU fondova može povući 86 milijuna eura. Referentna točka za taj posao, odnosno mjesto na kojem će se odobravati koji su investicijski projekti prihvatljivi za ta sredstva a koji ne je Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

To je ministarstvo već najavilo da će tehnički taj posao obavljati državna tvrtka Odašiljači i veze (OiV). S druge strane, Hrvatski telekom predlagao je da on odradi taj posao i naglašavao da za to ima spreman kapital u bilanci.  Znakovito ili ne, HT je bez prethodne najave pred Božić za 125 milijuna eura kupio obveznice svoje matične tvrtke, Deutsche telekoma, koje dospijevaju na naplatu u travnju 2020. godine. HT i OiV su jedine dvije tvrtke u Hrvatskoj koje imaju nacionalnu optičku infrastrukturu s tim da je HT-ova mnogo razgranatija, odnosno HT je sa svojom infrastrukturom prisutan u više gradova i općina.

I dok se koplja HT-a i Vlade oko agregacijske infrastrukture trenutačno lome pred Europskom komisijom, u Zagrebu se, sudeći po sukobu na relaciji ministarstvo – Hakom, lome koplja i oko pristupne širokopojasne infrastrukture. U ovom trenutku većina pristupne infrastrukture u Hrvatskoj temelji se na bakrenim paricama, odnosno telefonskim žicama kojima upravlja HT.  Posljednjih nekoliko godina užurbano je u polaganje optike do kućanstava i tvrtki išao i konkurentski Vipnet, koji je pak pokupovao manje igrače koji su radili isto, poput B.neta, Amis i Metroneta.

I dok u velikim gradovima i HT i Vipnet pronalaze komercijalni interes za polaganjem optike, Europska komisija je Hrvatskoj već odobrila 123 milijuna eura vrijedan plan izgradnje nove pristupne infrastrukture, znači optičkih i inih brzih veza, u ruralnim područjima, na otocima i drugim mjestima gdje brzog interneta nema ili operaterima to nije isplativo. No, s EU potporama operaterima i drugim tvrtkama gradnja i upravljanje takvom infrastrukturom operaterima se ipak isplati.

U branši se pak komentira da je u pozadini priče o sukobu ministarstva i Hakoma zapravo pitanje tko će kontrolirati kako će se taj novac kanalizirati s obzirom na to da je Hakom referentna točka za projekte gradnje pristupne infrastrukture. O tome ni ministarstvo ni Hakom nemaju komentara. U Hakomu tek tehnički nabrajaju da su napravili sve sa svoje strane, poput stranice NOP-a, i da je za uspjeh gradnje pristupne infrastrukture nužno provesti predložene izmjene Zakona o električnim komunikacijama kao i propisati kriterije za investicije u takve projekte. Oba ta uvjeta u nadležnosti su Vlade.