Bez promjene postojećeg zakonskog okvira u Hrvatskoj ne može biti jačeg i kvalitetnog razvoja zdravstvenog turizma, rečeno je u utorak na sjednici Zajednice za zdravstveni turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Mada se zadnjih nekoliko godina na tom okviru radi i više govori o velikom potencijalu Hrvatske za tu ponudu većih pomaka naprijed ipak nema i neće biti dok se to smatra 'nišom', a ne nečim što može dati dodatnu vrijednost zdravstvu, turizmu i cijelom gospodarstvu, istaknuto je na sjednici na kojoj je predstavljen i plan aktivnosti te Zajednice za ovu godinu u kojoj obilježava i 20 godina postojanja.

Osvrnuvši se na tu obljetnicu predsjednik Zajednice i ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske Toplice Marcel Medak kazao je da se nemaju baš čime pohvaliti za proteklo razdoblje, ali se nada da će u idućih 20 uspjeti dokazati koliko je zdravstveni turizam dobra mogućnost za Hrvatsku.

U niz zakona u zadnjih par godina ugrađeni su određeni pomaci oko boljeg reguliranja zdravstvenog turizma, neki se očekuju i ove godine, poput uključivanja specijalnih bolnica i lječilišta u master planove bolnica jer se time donekle omogućava da i te bolnice i lječilišta dobiju pristup sredstvima iz EU fondova u kojima za sada odnosno u razdoblju 2014.-2020. za zdravstveni turizam nema sredstava.

Bez mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova

Koliko god se educirali o povlačenju tih sredstava to je zapravo nemoguće dobiti pa i kad postoje potpuno spremni, dovršeni projekti, koji mogu početi odmah nemaju se kuda poslati za financiranje, upozorio je ravnatelj ivanićgradskog Naftalana Goran Maričić ocjenjujući i da hrvatske toplice i lječilišta ne nude konkurentne turističke, ugostiteljske i zabavne usluge niti su uređene po europskim standardima i teško ih je onda i reklamirati i prodati.

Sve manje-više traže obnovu, unapređenje kvalitete, ponude smještaja i druge, pa i Naftalan koji već godinama traži investitora, a opstaje zahvaljujući vrhunskim preparatima i terapijama rijetkima u svijetu koje traže stranci, posebno iz Rusije, i kojima nije bitna druga ponuda osim liječenja, istaknuo je Maričić.

Kaže da je s takvim stanjem stvari, pa i odnosom ove vlasti prema specijalnim bolnicama i lječilištima razočaran jer što vrijedi da razvijaju projekte, ulažu trud i novac kada s tim nemaju kuda za dalje financiranje.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Predstavnik Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice Krešimir Škof kazao je pak da oni nemaju takve projekte poput Naftalana, ali da su ipak uspjeli naći 40 milijuna kuna za krajnje potrebnu obnovu, od čega je 10 milijuna kuna išlo samo za filtere za vodu.

Nitko ih pritom nije ni pitao otkuda su to uspjeli niti ih tko 'doživljava' iz bilo koje institucije, a nada se da će se nešto promijeniti kada specijalne bolnice uđu u master planove čime bi se samo ozakonilo ono što već rade, dodao je Škof.

Još manje optimističan i najviše kritičan spram vlasti i očekivanja od države i zakona bio je vlasnik dentalne poliklinike i osnivač Klastera medicinskog turizma prije deset godina Goran Nedoklan koji je naglasio kako sve uvijek počinje ispočetka s novom vlasti i kako je nemoguće raditi dalje s ovakvim politikama.

Projekti zdravstvenog turizma se rade već više od deset godina, ali je uvijek isti i najveći problem što u Hrvatskoj moraš imati nekog jakog političkog prijatelja pa onda dobiješ neke potpore i projekt će se eventualno i moći realizirati, upozorio je Nedoklan dodajući da je u Hrvatskoj u traženju rješenja za razvoj tog oblika ponude izgubljeno i više od deset godina i da sve traje od mandata do mandata.

Predstavnik lani osnovanog Zavoda za zdravstvene usluge u turizmu pri Ministarstvu zdravlja Branko Matošević na sjednici je pak istaknuo važnost umrežavanja te ponude, ali i projekta u Hrvatskoj kroz klastere ili slično, najavivši kako će oko Uskrsa objaviti vodič za projekte zdravstvenog turizma.

Objasnio je i da u kohezijskim fondovima EU-a sada nema novca za zdravstveni turizam jer su u prethodnom financijskom razdoblju Španjolska i Italija 'puno izvukle' za tu namjenu pa je Europska komisija dala naputak da za to sada više nema novca, dodavši da Zavod nastoji činiti sve što može za lakše financiranje projekata zdravstvenog turizma.