Ravnatelj riječke Poliklinike Medico Vladimir Mozetič jedan je od dobitnika nagrade menadžer godine za 2013. koju dodijeljuje Hrvatsko udruženje menadžera CROMA, kao jedan od ključnih inicijatora projekta integriranja vrhunskih zdravstvenih usluga s turističkom ponudom Riječke rivijere.

Razgovarali smo s njime o mogućnostima razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, odnosu javnog i privatnog zdravstva i perspektivi jačanja uloge privatnog osiguranja kao jedne od poluga podizanja kvalitete usluge. 

Što vam znači nagrada CROMA-e? 
Potvrda je to da su smjer i strategija razvoja Poliklinike prepoznati kao dobri, a segment zdravstvenog turizma je samo jedan dio onoga čime se naša poliklinika želi baviti. Nagrada je priznanje i našem timu u Poliklinici, u kojoj imamo 66 stalno zaposlenih i 20 suradnika. Naša poliklinika posluje 22 godine i ovo je već peta ili šesta faza razvoja.

U kojoj je fazi provedba ambiciozne Strategije razvoja medicinske industrije Primorsko-goranske županije? Koja je vaša uloga u tome? 
Strategija definira četiri osnovna cilja i njihovu provedbu kroz akcijske planove: javno-privatno partnerstvo u zdravstvu, osnivanje tehnologijskog parka zdravstvene industrije, formiranje sveučilišne bolnice i u administrativnom i fizičkom smislu te edukaciju kadra. Ako strategija nije dovoljno ambiciozna, ne može se ni očekivati njezina provedba, a u priči su uvijek najvažniji ljudi. Trebaju nam kvalitetni ljudi koji se polako ekipiraju. Ističem da smo mi smo jedina županija koja napravila takvu strategiju.

Je li to moguće napraviti na razini samo jedne županije?
Naravno da jest, riječ je o razvoju modela koji mogu primijeniti i druge regije, poput Istre, koja je vrlo blizu suradnji po ovom principu, a pretpostavljam da će područje Zagreba na sličan način razmišljati, kao i Dalmacija. Nije samo medicina u pitanju, zdravstvena industrija sa sobom vuče znanstvene tehnologije, biotehnologiju, sveučilište…proizvod postaje znanje. Dakle, to nije samo pružanje usluga nego kreiranje novih znanja. Stoga već surađujemo sa svim strukturama Sveučilišta u Rijeci, od rektorata do posebnih sveučilišnih odjela.

Što će primjena strategije u idućih nekoliko godina značiti za poslovanje sudionika u projektu, uključujući i Medico?
Kratkoročno, rezultati u segmentu zdravstvenog turizma mogući su manjim dijelom u ovoj godini, jer imamo i ljudske resurse i kapacitete koji se mogu aktivirati. Tu ne govorimo samo o zdravstvenim uslugama, već o hotelskim kapacitetima, turističkim agencijama, sve do HGK i Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma. U našoj županiji već postoji oko 40 tisuća ljudi  koji se bave nekim od oblika zdravstvene industrije, te ih sada treba povezati. Jedan od osnovnih ciljeva projekta je stvoriti korpus kadrova koji će donijeti znanje, ali i zadržati kvalitetu usluge. Moramo biti svjesni toga da smo sad zemlja Europske unije, u čijem se sjedištu donose strateške odluke o razvoju pojedinih regija, pa je naš cilj profilirati se u onim strukama koje nam mogu jamčiti razvoj po principu "pametnih specijalizacija". Zato nam je potreban interni konsenzus, a to često zna biti velik problem.

Kako iz vaše perspektive izgleda sinergija privatnog i javnog zdravstva?
Jedini način da se zdravstveni sustav u Hrvatskoj uspije pozicionirati na kvalitetniji način, a da pritom može pružiti kvalitetniju zaštitu domaćem stanovništvu te potom i na tržištu, jest taj da privatni i javni sektor pronađu sinergiju. To pak neće biti moguće dok god bude postojao samo jedan izvor financiranja u javnom zdravstvu, dakle sigurno je da se druge osiguravajuće kuće moraju pojaviti na tržištu. Naravno da se i državni osiguravatelj treba transformirati u drugačiji oblik osiguravajuće kuće. Druga važna stvar koja je u domeni političke odluke donošenje je košarice usluga, jer svi moramo znati koliko možemo računati da nam je pokriveno osnovnim osiguranjem, a ostalo ćemo pokriti privatnim osiguranjima ili samofnanciranjem. Tu dolazimo do cijena koje nudi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koje su niske iz objektivnih razloga jer u proračunu novca očito nema. Te cijene ne zadovoljavaju ekonomske potrebe, odnosno sama cijena usluge ne pokriva realnu cijenu. Bio sam  član Vladine radne grupe koja je prije dvije godine za osamdesetak postupaka napravila izračun cijena koje je potrebno uvesti da se bude na nuli, bez amortizacije, a putem ekonomskih kalkulativnih elemenata. Ministarstvo zdravlja priznaje da smo napravili dobar posao, ali te cijene očito nisu prihvaćene jer nema novca.

Koliko su cijene HZZO-a niže od realnih?
U trenutku u kojem smo računali, cijene su u prosjeku bile za 20 posto niže od minimalnog iznosa. U radnoj skupini bili su predstavnici Zavoda, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske liječničke komore i Ministarstva. No, jedna stvar je objektivnost, a druga je realnost.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Država nema novca, ali još uvijek zapravo ne pušta ljude da sami plate.
Tako je, da plate ili putem privatnih osiguranja, ili putem nadoplate koja se u nekolicini ustanova dopušta, ali u većini ne, što je jedna vrsta diskriminacije. Također, pitanje je zašto privatne ustanove ne bi s javnim osiguravateljem dogovorile određeni iznos, a razliku podmirio pacijent ili druga osiguravajuća kuća. Ključ je u tome da maksimalno iskoristimo i ljudski potencijal i opremu koja nam je na raspolaganju.

Kako vi vidite taj proces, pogotovo s obzirom na to da je Medico u većinskom vlasništvu Basler osiguranja?
Ne mogu govoriti u ime privatnih osiguravatelja, no sigurno je da privatni osiguravatelji moraju imati veću ulogu. Poliklinika Medico u manjem dijelu svog prihoda radi s osiguravateljskim kućama, i po tome smo specifični, pogotovo s obzirom  na to da smo u vlasništvu osiguravateljske kuće. Više od 70 posto naših prihoda ostvarujemo na tržištu, a ostalo su osiguravajuće kuće, četiri domaće i sedam vanjskih. Kad sam stigao na ovu poziciju prije devet godina, omjer je bio manje-više jednak kao danas, a očekivao sam da će vremenom biti barem 60:40 ili, u najboljem slučaju, da 50 posto prihoda ostvarujemo kroz suradnju s osiguravateljima.

Ništa bez regionalnog povezivanja

Na koji način Medico sudjeluje u razvoju zdravstvenog turizma?

Jedini način da se zdravstveni turizam održi kao dugoročan jest udruživanje i regionalno povezivanje davatelja usluga i svih drugih za zajednički nastup prema tržištima. Radimo s domaćim agencijama i stranim partnerima. U Hrvatskoj još ne postoji agencija koja se ozbiljno bavi zdravstvenim turizmom, iako se radi na tome. Oko 92 posto naših pacijenata je iz Hrvatske, a cilj nam je u budućnosti povećati udio pacijenata iz inozemstva na 12 posto. Naša su tržišta Italija, Skandinavija, Rusija, Austrija, Slovenija, Švicarska. Usto, Medico je nastavna baza Medicinskog fakulteta u Rijeci, a za razvoj kadrova u tom segmentu bilo je jako korisno pokretanje prvog studija menadžmenta zdravstvenog turizma na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, u kojem aktivno sudjelujemo i kao baza za praktičnu nastavu.