Neisplata plaća u predstečaju, siva zona u pogledu poštovanja radničkih prava, posljedica je pogrešnih očekivanja zakonodavca da neće dolaziti do esktremnih situacija.

U praksi je dosta takvih slučajeva, potvrdio nam je povjerenik i stečajni upravitelj Tomislav Đuričin. Problem je u zakonu koji nema odredbe koja bi to onemogućila, pa neisplata plaća nije razlog za obustavu predstečajnog postupka. No, to bi trebala postati u izmjenama Stečajnog zakona. Odvjetnik Mićo Ljubenko ističe da će se to morati zakonski definirati pošto revizor, nagodbeno vijeće i povjerenik nisu spremni zaustaviti postupak.

"Poslodavac u predstečaju više je odgovoran za neplaćanje plaća od onoga koji nije u tom postupku jer se od njega očekuje veća savjesnost i veća pažnja dobrog gospodarstvenika", kaže.Taj problem ima dublji korijen, a prijeti erupcijom stečajeva nakon predstečeja. Prvo, što se plaća tiče, predstečaj je trebao biti transparentniji, tako da su vjerovnici od početka upoznati s imenima radnika i iznosima njihovih tražbina. Pokazalo se u velikim predstečajevima da ti podaci variraju i za sto radnika. Čak i kad se uspješno okonča predstečaj upitna je sposobnost da ih i dalje plaća. Nijedna banaka, tvrdi Ljubenko, kao ni HBOR, ne želi financirati predstečajnog dužnika. Iznimka su Dalekovod i slične predstačajne perjanice.

On smatra da je to posljedica postupka koji nije vratio povjerenje bankama, pa one u pravilu ne nastavljaju poslovati s dužnikom i tako stečajevi postaju nužni. Nakon uspješna predstečaja tvrtke dolaze opet u blokadu, a krenuli su i stečajevi. Nakon sklopljene nagodbe na sudu u stečaju su ove godine završili Coneco u vlasništvu Coning ekologije, proizvodno-montažerska tvrtka Ladić-Werner, Šavora (distributer Toyote), Međimurje Beton. Vjerovnici će ostvariti tražbine u otpisanoj visini ako nakon predstečaja krene stečaj, a stečajni kaže da je Porezna u Međimurje Betonu tako izgubila 18 mil. kn.