Koliki su razmjeri šteta koje je potres na sisačko-moslavačkom području nanio gospodarstvu, u ovom trenutku još se utvrđuje, budući da je fokus u prvom valu bio na zbrinjavanje i osiguranje pomoći stanovnicima.

No, velika većina je, kažu u HGK Županijskoj komori Sisak, već nakon prvog potresa zaustavila proizvodnju i iz njihovih kontakata na terenu gotovo nema gospodarskog subjekta koji nije pretrpio određenu štetu.

Prema podacima koje smo dobili iz HGK, samo na području Siska, Petrinje i Gline djeluje oko 1250 poduzeća s oko 8800 zaposlenih, te više od 1100 obrta.

Od toga ih u prerađivačkoj industriji posluje 193, s tim da je kod njih zaposlena i polovica svih radnika (4300), dok ih je 263 u sektoru trgovine s 815 radnika. U građevinskom sektoru djeluje 149 poduzetnika s više od 1100 radnika.

Više nije moguće

“Kod nekih su proizvodni pogoni stradali u tolikoj mjeri da daljnja proizvodnja nije moguća, stradale su im i trafo stanice, dok su kod manjega broja gospodarskih subjekata nešto manja oštećenja”, kažu iz HGK-a Sisak, gdje će više konkretnijih podataka imati u narednim danima, nakon što statičari obiđu sve gospodarske subjekte.

Tek nakon što se utvrdi statika objekata ulazit će se i u daljnje snimanje stanja i šteta na postrojenjima i proizvodnim linijama, instalacijama, kao i zalihama sirovina i gotovih proizvoda.

No, već je jasno da će za sanaciju biti potrebna pomoć državnih institucija.

Tihomir Babić, direktor tvornice trikotaže Pounje iz Hrvatske Kostajnice, koji je i predsjednik HGK Sisak, i sam je proteklih dana obilazio poduzeća pa iz prve ruke daje ocjene kako su najviše stradali mali poduzetnici, dok su veliki industrijski pogoni pretrpjeli nešto manji razmjer stradanja, budući da su im objekti statički stabilniji, jer su uglavnom građeni u skladu s protupotresnim propisima.

Dio manjih gospodarskih subjekata, koji su poslovali u sklopu zgrada koje su uništene u potresu, pretrpjeli su potpunu štetu. Uglavnom se radi o tvrtkama i obrtima iz uslužnoga sektora, kao što su razni servisi, male trgovine, ugostiteljstvo te ostale uslužne djelatnosti poput frizera, kozmetičara i slično.

I u poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji zabilježene su značajne štete, a najviše je bila ugrožena stoka koja se drži na vezu, goveda i konji. Neke štete i u tom segmentu tek će se, kažu u HGK, pokazati, kao primjerice pad proizvodnje mlijeka zbog stresa koji su životinje pretrpjele.

Savjetodavna služba koordinira distribuciju stočne hrane kako bi se pomoglo u prevladavanju ovih poteškoća, a proteklih dana i iz resornog ministarstva organizirali su pomoć onima koji su pogođeni.

Na području Sisačko-moslavačke županije najveća tvrtka je kutinska Petrokemija, koja je u trenucima potresa bila u redovnom remontu i nije prema prvim procjenama pretrpjela ozbiljnije štete, ali se provode daljnje aktivnosti snimanja, dok su kutinska Lonia i Mlin i pekare iz Siska pretrpjele štete na prodavaonicama.

Mlin i pekare prvi put su od svog osnutka 1947. i zaustavili proizvodnju, no utvrđeno je dan nakon potresa da su objekti i pogon stabilni, ali su im, kaže Babić, prodajni prostori uništeni.

Riječ je o tvrtkama koje zapošljavaju više od tisuću radnika, te godišnje ostvaruju prihode veće od 600 milijuna kuna. Slično je i s Gavrilovićem u i Hippom u Glini, čije su industrijski objekti pretrpjeli manje štete.

Uvjeti za povratak ljudi

No, sve njih muči glavni problem – njihovi ljudi, kaže Babić, nastavljajući kako je većina radnika na tim područjima pretrpjela velike štete na svojim stambenim objektima ili su ostali bez njih, kao i bez prijevoza i jednostavno neće biti moguće brzo organizirati proizvodnju.

“Vrlo je izgledno da će i kod onih kod kojih je moguće nastaviti s radom biti još duže vrijeme problema s kadrovima i stoga za gospodarstvo u fokusu u ovom trenutku treba biti i taj problem”, smatra Babić.

Podsjeća da je veliki broj tvrtki, što samostalno, što preko HGK, priskočio u pomoć i stavio se na raspolaganje u raščišćavanju ruševina, kao i popravljanju stambenih objekata. Sada vraćanje proizvodnih pogona u što kraćem roku svakako treba biti jedan od prioriteta kako bi se stvorili uvjeti za povratak ljudi na posao i kako bi se sačuvala radna mjesta.

Već tijekom ovih dana bit će puno jasnija slika razmjera šteta koje je pretrpjelo gospodarstvo i Babić poručuje da će se vrlo brzo moći ići i s konkretnim prijedlozima za pomoć tvrtkama.

Bit će izgledno da će se tražiti moratorij obveza, kao i nadoknade za plaće radnicima koji neće biti u mogućnosti raditi, a HGK u komunikaciji s tvrtkama i institucijama utvrđuje i mogućnosti uklapanja potreba tvrtki s pogođenog područja u nove planove korištenja EU sredstava, kako kroz program Nova Europa, tako i kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021-27.

Sličnu poruku poslao je jučer i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, koji je ovih dana obišao područje Gline i Majske Poljane.

Podsjeća da je Ministarstvo preko Fonda za zaštitu okoliša osiguralo 10 milijuna kuna, a s pomoći Vlade iz proračuna osigurano je 120 milijuna za prvu pomoć pogođenima potresom, te poručuje da će se vrlo skoro iznaći i mjere za plan oporavka potresom pogođenih područja.