U sklopu čakovečkog Agro uzleta održanog u petak i panel diskusiji posvećenoj poljoprivredi, jednom od najvažnijih segmenata lokalnog gospodarstva, istaknuto je da bi država raspolaganje poljoprivrednim zemljištima trebala spustiti na županijsku i lokalnu razinu te da do novca koji iz europskih strukturnih fondova stoji na raspolaganju poljoprivrednici obično teško dolaze.

Naime, kako je naveo gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač, lokalne prerađivačke tvrtke iz sektora prehrambene industrije zapošljavaju velik broj ljudi s lokalnog područja, ali čak i njima danas treba pomoći u otvaranju ka novim tržištima. „Grad poljoprivrednicima i industriji pomaže infrastrukturnim projektima, ali država bi nam trebala dati veće ovlasti. Vlastite prilike najbolje sami poznajemo. I dok poticaji odlaze u krive ruke, propuštamo priliku osnaživanja naših već priznatih uspjeha iz agrara“, smatra Kovač. Veliki je problem nastao, kaže, i zbog lobija i interesnih skupina, čega je najbolji dokaz afera s uvezenim nekvalitetnim mesom koja je trenutno u punom jeku. „Zbog tuđih grešaka trpi naše gospodarstvo koje nije krivo ni dužno“, dodao je. Ipak, naglašava i da gradska uprava pomaže svima koji se odluče na iskorak prema boljim poduzetničkim rezultatima, tim više što je peradarska industrija upravo doživjela osjetan pad. Domaći proizvođači i otprije su slabo konkurentni u odnosu na inozemne, pa svu energiju treba uložiti u njihovo osnaživanje.

S istim ciljem tu je i lokalna razvojna agencija Čakra, čija direktorica Damira Vresk ističe da iako ne mogu utjecati na kreiranje politike ipak poljoprivrednicima stoje na raspolaganju u svim ostalim segmentima. „Nudimo kompletnu podršku u pripremi i provedbi projekata za programe ruralnog razvoja, od savjetovanja i ocjene prihvatljivosti do detaljnijeg rada na dokumentaciji čime štedimo vrijeme i novac poljoprivrednika šireg županijskog područja“, pojasnila je. Navela je i da do sada nisu realizirani zadružni projekti, iako bi u tom smjeru bilo dobro promišljati, ali kako su iskustva pokazala obično se međusobno promatraju kao konkurencija.

Nenad Kosi, predsjednik Odbora za poljoprivredu u Gradu Čakovcu, hvali upravo suradnju sa savjetodavnim službama s kojima, kako kaže, njeguje poprilično funkcionalan odnos. „Sa strukom surađujemo kad god stignemo, a kritikama kako poljoprivrednici ne uključuju studente možemo uputiti i kontrakritiku, a to je da ni institucije koje se bave znanstveno – istraživačkim radom ne potiču sinergiju realnog i obrazovnog sektora“, smatra Kosi. Ravnatelj Gospodarske škole Čakovec Renato Vinko navodi kako je škola iz koje dolazi inicijator brojnih obrazovnih programa iz područja poljoprivrede što je financirano iz EU fondova, ali zamjera izostanak podrške od institucija. „Nismo doprli do pravih korisnika, već najčešće osoba kojima je poljoprivreda usputna djelatnost, dok su u poticanju zainteresiranosti zakazale nadležne službe. Želja nam je bila veći mladi broj ljudi potaknuti na osnivanje OPG-ova, a pitanje je koliko smo u tome uspjeli. Prosječna starost nositelja OPG-a je 59 godina, a samo je nešto manje od tri tisuće mladih ispod 30 godina involvirano u ovaj dio gospodarstva“, kaže Vinko.

O budućnosti i sredstvima za ojačavanje predsjednik Udruge peradara Mladen Lebar dodaje kako su natječaji poprilično komplicirani te zahtijevaju veliku pripremu, a sama je prijava opterećena i poteškoćama poput katastra koji nije riješen ni na državnoj razini. „Također, da biste ušli u ozbiljan projekt od nekoliko milijuna kuna trebate dobiti bankovne garancije, što malo tko od poljoprivrednika može. Dio naših proizvođača još uvijek je ekonomski slab, što je rezultat brojnih ranijih loših odluka, tako da je pravo pitanje kako proizvodnju podići na veću razinu. Da, tu je novac i EU fondova, ali on teško dolazi do seljaka“, kaže Lebar. Osvrnuo se i na potencijal ekonomske snage zajedništva u vidu zadrugarstva, na kojem ne treba inzistirati, te na kraju zaključio da smo ipak u ovim okolnostima daleko od toga.

Predsjednica Udruge uzgajivača svinja Međimurja Sonja Fažon samostalna je uzgajivačica koja upozorava na malverzacije i na državnoj i na lokalnoj razini, kao i druge regulatorne propuste koji terete hrvatske poljoprivrednike. „Imam diplomu i iskustvo, a do pozitivnih rezultata na natječajima nisam došla, stoga potičem da se inkluzijom svih odgovornih poveća nadzor“, kazala je. S tim se slaže i Spomenka Sarač, vlasnica OPG-a Sarač, koja je navela primjere nekoliko čakovečkih zemljišta koja su ostala neiskorištena iako su za uzgoj određenih kultura na njima dobiveni poticaji. „Tržišne okolnosti za male proizvođače poprilično su teške, ali za sada uspijevamo prodati sve što proizvodimo. Nešto državnim subvencijama, nešto vlastitim sredstvima stvorili smo uspješni OPG iako nas je u poljoprivredu zapravo gurnula nezaposlenost. U svemu se dosta oslanjamo na moderne tehnologije i komunikacijske prednosti Interneta što je danas ključ uspjeha – biti ukorak“, ispričala je Sarač. Iako ima pozitivnih primjera, zaključeno je kako generalna gospodarska slika ipak iziskuje pooštravanje zakona da bi se danas spomenuti problemi eliminirali, a tržišna pozicija i kvaliteta hrvatskog proizvoda osnažila.