Ministarstvo financija zaključilo je izdanje novih obveznica koje su od prošle do ove srijede ponuđene na upis građanima, a jučer i institucionalnim investitorima.
Veličina najnovije operacije zaduživanja za refinanciranje dospijevajućih dugova i financiranje proračunskih rashoda na kraju je utvrđena na ukupno tri milijarde eura. Tzv. mali ulagatelji, odnosno fizičke osobe sudjelovale su u izdanju s nešto više od 590 milijuna eura upisanih i uplaćenih u sklopu prvog kruga s ponudom novih obveznica ročnosti dvije godine.
Računajući i prihvaćene ponude institucionalnih ulagatelja, Ministarstvo je kroz dvogodišnju tranšu plasiralo ukupno 1,75 milijardi, a preostalih 1,25 milijardi odnosi se na obveznice petogodišnjeg dospijeća, što je, barem zasad, predug rok za ulagačke apetite i preferencije građana.
Na dvogodišnju tranšu prinos i kamatna stopa na kraju su utvrđeni na 2,65 posto, dok je na petogodišnju prinos 3,05 posto (uz kuponsku kamatu od 3%), što odražava trenutno rastuće tržišne prinose. Uoči početka prvog kruga, tj. upisa građana najavljeno je da će fiksna kamatna stopa biti minimalno 2,60 posto, a s obzirom na tržišna kretanja na kraju je određena na nešto viših 2,65 posto.
Za razliku od dosadašnjih izdanja, kad su prinosi/kamate za građane u pravilu bili nešto viši nego za institucionalne investitore, ovaj put oni su istovjetni za obje kategorije ulagatelja, ali ovom prilikom Ministarstvo financija je za male uvelo novi zaslađivač u vidu takozvane premije vjernosti.
Šećer na kraju
U novom izdanju Vlada je predvidjela da se njima za držanje obveznica kroz cijelo (dvogodišnje) razdoblje do dospijeća – mimo redovne kamatne stope i neovisno o inicijalnom iznosu upisa – po dospijeću isplati i 50 eura za vjernost. Riječ je o fiksnoj dodatnoj zaradi, bilo da je upisano minimalnih 500 eura, 5000 ili npr. 50.000 eura, pa je u smislu ukupnog povrata, relativno gledano, računica najpovoljnija na (naj)manjim ulozima. Primjerice, na uloženih 500 eura zarada kroz pripadajuće kamate i premiju u dvije godine iznosit će 76,5 eura, što godišnje ispada 7,6 posto, dok na uloženih 5000 eura ukupna zarada ispada 315 eura ili 3,1 posto na godišnjoj razini.
Čini se da su te računice poticajno djelovale na one s malim iznosima štednje raspoložive za ulaganje na dvije godine. Nove obveznice upisalo je i uplatilo više od 18,5 tisuća građana, a u Ministarstvu financija kažu da su najbrojniji, tj. najčešće upisivani iznosi bili upravo oni minimalni – 500 eura.
Medijalni iznos upisa, pak, iznosio je oko 10.000 eura. Dakle, polovica ukupnog broja građana koji su sudjelovali u upisu uložila je manje, a preostalih 50 posto više od tog iznosa.
Novo izdanje obveznica uvelike je u funkciji refinanciranja 1,85 milijardi eura vrijedne preklanjske obveznice koja je ujedno bila i prva s atributom “narodne”. U izdanju iz ožujka 2023. sudjelovalo je više od 44 tisuće građana koji su pritom uložili više od 1,33 milijarde eura. Očito se manji dio njih ovaj put odlučio za opciju reinvestiranja. Osim što su i tržišni prinosi danas niži nego prilikom preklanjskog izdanja (s 3,65 posto prinosa), treba imati na umu da je to bila debitantska ponuda ulaganja u državni dug, a u međuvremenu su slične ulagačke prilike postale razmjerno učestale i redovite. Nove obveznice već su treće koje se nazivaju i “narodnim”, a uvelike su se uhodale i periodične ponude tromjesečnih i 12-mjesečnih trezorskih zapisa uz sudjelovanje građana (dosad ukupno sedam izdanja) .
Nova runda trezoraca
U svakom slučaju, s obzirom na prilično zgusnut raspored obveza po dospijećima dugova, ekipa Ministarstva financija zadužena za upravljanje javnim dugom proteklih nekoliko tjedana veoma je aktivna na tržištu. Najprije je prije mjesec dana odrađen prvi izlazak na međunarodno tržište obveznica izdanjem euroobveznica od dvije milijarde eura, a prije ovotjednog domaćeg izdanja novih obveznica provedena je potkraj veljače i prva ovogodišnja ponuda trezorskih zapisa (iznosa 830 milijuna eura).
Kako za nepuna dva tjedna dospijeva i 600 milijuna eura vrijedan 3-mjesečni trezorac u kojemu glavninu (546 milijuna) participiraju građani, računa se da će Ministartvo financija danas za idući tjedan najaviti i novu rundu ponude kratkoročnog državnog duga.
Inače, uoči zaključenja novog izdanja obveznica na europskim su tržištima prinosi na državne dugove u znaku rasta. Tržišna gibanja u srijedu su umnogome uzdrmana njemačkim planom za ublažavanje pravila o zaduživanju te povećanju potrošnje, što je izazvalo najveću rasprodaju njemačkih obveznica još od 1990., prenose financijski analitičari. U dnevnim osvrtima mnogi su isticali kako je to rezultiralo rastom prinosa na 10-godišnji njemački dug za čak 30 baznih bodova (0,3 postotnih bodova), na gotovo 2,8 posto.
Zaključenje novog izdanja državnih obveznica poklopilo se, pak, i sa sjednicom Upravnog vijeća Europske središnje banke na kojoj se, uz ostalo, jučer odlučivalo i o ključnim kamatnim stopama ESB-a. U tom pogledu sastanak je zaključen očekivano – novim smanjenjem triju ključnih kamata, za dodatnih 25 baznih bodova.
Kako ističu u ESB-u, ta se odluka zasniva na novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. “Dezinflacija dobro napreduje. Stručnjaci sada predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,3 posto u ovoj godini, potom 1,9 posto u idućoj te 2 posto u 2026.”, navodi se u priopćenju nakon frankfurtskog sastanka.
U vezi s daljnjim potezima, u ESB-u se i dalje drže oprezne retorike. Ističe se da će se “u uvjetima sve veće neizvjesnosti na svakom sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima”, a Upravno vijeće “ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa”.
