Nadogradnje multilateralnog ugovora o zoni slobodne trgovine Cefta, a od koje i dalje ne odustaje bosanskohercegovački poljoprivredni lobiji, neće biti. Potvrđeno je to na održanom sastanku ministra poljoprivrede Petra Čobankovića u Sarajevu s tamošnjim ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Međutim, sam ugovor o Cefti neće zaživjeti u planiranim rokovima, početkom srpnja, jer ratifikacija ugovora u nacionalnim parlamentima ide vrlo sporo. Kao novi rok u kojem bi ugovor mogao stupiti na snagu spominje se kraj ljeta.

Ministarska konferencija
Naime, ugovor o Cefti, koji je potpisan u Bukureštu 19. prosinca prošle godine, dosad je ratificiralo šest od osam potpisnica. Točnije, učinile su to Crna Gora, Albanija, Kosovo, Moldavija, Makedonija i Hrvatska. Međutim, ugovorom je predviđeno da će na snagu stupiti tek 30 dana nakon dostave isprave o ratifikaciji depozitaru Cefte, odnosno Hrvatskoj. Osim same ratifikacije u parlamentima, ugovori moraju proći još nekoliko proceduralnih koraka u svakoj zemlji, to uključuje i potpisivanje dokumenta predsjednika država, a takvu su proceduru dosad, kako se saznaje, okončale samo dvije članice, Kosovo i Albanija. Početkom rujna sazvana je ministarska konferencija Cefte u glavnom gradu Makedonije koja ove godine predsjeda tom asocijacijom, a do tada, nadaju se hrvatske vlasti, trebali bi se ispuniti navedeni uvjeti za oživotvorenje sporazuma. Kašnjenje Srbije i BiH ne izaziva nervozu kod ostalih potpisnica premda je riječ o dvjema zemljama koje su jedine kočile pregovaranje o multilateralnom ugovoru o liberalizaciji trgovine, inzistirajući na izmjenama postojećih bilateralnih ugovora, koji su bili temelj za pregovore o širenju Cefte. No ostale potpisnice sporazuma o Cefti za te dvije zemlje imaju razumijevanja zbog političkih promjena i nužnog vremenskog vakuuma dok se ne formiraju nova tijela vlasti. Novi predsjednik Skupštine Srbije Oliver Dujić najavio je kako rafitikacija u toj zemlji neće ići tako brzo, ali očekuje da će završiti do 2008. godine. Unatoč pritiscima na vlasti da postupe drukčije, najave o skoroj ratifikacji dolaze i iz BiH.

Pomoć EU
No dok se to ne dogodi, važit će i dalje postojeći bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini, koji reguliraju sve trgovinske odnose među zemljama regije. Za Srbiju i BiH, kako tumače izvori bliski hrvatskim pregovaračima u ovom projektu, to neće značiti potpunu isključenost iz aktivnosti Cefte, no formalno te dvije zemlje neće moći odlučivati o pitanjima koja se nađu na dnevnom redu. Na predstojećim sastancima dogovarat će se detalji funkcioniranja pojedinih tijela, a Europska će komisija financirati kroz trogodišnje razdoblje rad tajništva ove asocijacije. Potom će se njezin udio smanjivati, a financiranje će se prebaciti na članice.

Deficit s dvije zemlje Cefte

Robna razmjena s (budućim) članicama Cefte je u porastu, a s dvije od njih Hrvatska i dalje ima deficit. S Makedonijom, prema podacima DZS-a, u prva četiri mjeseca ostvaren je izvoz vrijedan 189,9 milijuna kuna, a uvoz iz Makedonije nadmašio je 353 milijuna kuna. No izvoz u Makedoniju ipak je na godišnjoj razini bio veći za 41 posto. U odnosima s Moldavijom deficit je od početka godine dodatno produbljen – uvoz uglavnom vina iz te zemlje povećan je za 44,7 posto, na 11,8 milijuna kuna, a inače skroman izvoz u tu zemlju pao je za 25,7 posto, na 3,5 milijuna kuna.