Zahvaljujući velikoj proizvodnji hidroelektrana, u veljači je Hrvatska bila izvoznik energije. U udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) očekuju da će zbog topljenja velike količine snijega koji je pao prošli mjesec, u ožujku i travnju rijeke primiti obilje vode te svi pokazatelji upućuju na uspješan nastavak proizvodnje hidroelektrana u naredna dva mjeseca. Pema podacima iz analize koju je za OIEH napravio energetičar Marko Lovrić, u veljači su u ukupno raspoloživoj proizvodnji hidroelektrane sudjelovale sa 35,58%, vjetroelektrane sa 14,36%, nuklearna elektrana Krško sa 15,10 posto, a ostali obnovljivi izvori energije s 5,23%. Fosilni su energenti u ukupnoj energetskoj strukturi u Hrvatskoj u veljači sudjelovali s 29,75%.

Dobra proizvodnja

”Velika je proizvodnja hidroelektrana u veljači ostvarena i zbog malog pražnjenja akumulacija. Istovremeno su i vjetroelektrane imale prosječno dobru proizvodnju, a nuklearna elektrana Krško radila je punom snagom, većom od nominalne. Zbog istovremeno velike proizvodnje hidro i vjetroelektrana te zbog toga manjka resursa fleksibilnosti u sustavu, bilo je potrebno povremeno izvoziti energiju. U veljači je tako ostvaren neto izvoz električne energije od 51 GWh”, navodi Lovrić. Dodaje da je protekli mjesec bila vidljiva i velika promjenjivost dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog klimatskih uvjeta tijekom mjeseca.

Zbog niže temperature zraka za 0,25 °C u odnosu na normalnu, potrošnja električne energije bila je veća za 6 GWh u veljači u odnosu na mjesec ranije. Ostvaren je i veliki fizički tranzit električne energije preko visokonaponske mreže HOPS prema susjednim regulacijskim područjima, prosječno oko 452 MWh/h što je dovelo do povećanja gubitaka u prijenosnoj mreži Hrvatske. Kada se promatra dnevna potrošnja i vršno opterećenje u veljači, maksimalna dnevna potrošnja iznosila je 61.663 MWh/h, a ostvarena je 8. veljače, dok je minimalna 19. veljače pak iznosila 44.612 MWh/h dana. Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u veljači iznosila je 223.288 MWh, a faktor korištenja snage bio je 33,4%.

Izvrsne prilike

Prosječna proizvodnja vjetroelektrana u veljači iznosila je 332,3 MWh/h, dok je maksimalna dosegla 793 MWh/h, a maksimalni faktor snage 80,8%. Prosječna satna cijena iznosila je 145,60 eura za MWh, što je pad od 25,4% u odnosu na veljaču prošle godine. Prosječna satna cijena za prva dva mjeseca ove godine iznosila je 146,08 eura za MWh i manja je za 27 posto.

U prva dva mjeseca 2023. Hrvatska je imala na raspolaganju 3335 GWh električne energije i nije ju trebala uvoziti. Hidrološke su prilike u prva dva mjeseca ove godine bile izvrsne te je hidroenergija sudjelovala s gotovo 40% u ukupno raspoloživoj energiji u Hrvatskoj, dok su vjetroelektrane sudjelovale s 14,48%. Vjetroelektrane su u prva dva mjeseca proizvele gotovo istu količinu energije kao i nuklearna elektrana Krško. Prema dostupnim podacima obnovljivi su izvori energije u veljači činili 55% ukupno raspoložive energije u Hrvatskoj, a siječnju čak 61%.