Kukuruz je ove sezone ponukao Vladu na dvije paralelne i žurne uredbe: uvođenje izvozne carine (25 posto) i odobravanje bescarinskog uvoza te žitarice. Cijena kukuruza od listopada drastično raste, između prosinca i studenog viša je 11 posto. Na izmaku 2006. i startu aktualne godine dosegnula je 1,02 kune za kilogram što je poskupljenje od 55 posto prema cijeni po kojoj se kukuruz prodavao na kraju 2005. godine. Pouzdanih podataka o prošlojesenjem urodu te žitarice nažalost nema. Kukuruz se inače već nekoliko godina uspio svrstati na listu od samo sedam poljoprivrednih proizvoda koje uspijevamo proizvesti u samodostatnim količinama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, očekivao se urod od 2,156.000 tona, no u Tržišno informacijskom sustavu (Tisup) Ministarstva poljoprivrede procjenjuju da je prošla jesen dala manju berbu za čak 33 posto prema količinama postignutim godinu dana prije.Budući da bi potražnja i dalje mogla biti znatno veća od tržišne ponude, Vlada je odlučila reagirati i dopustiti bescarinski uvoz 300.000 tona kukuruza, što bi trebalo zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta tijekom prve polovice 2007. Uredba o bescarinskom uvozu vrijedi do 30. lipnja ove godine, a sukladno tome Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je natječaj za raspodjelu carinskih kvota potencijalnim uvoznicima. Osim manjeg uroda na povećanu potražnju za kukuruzom dijelom je utjecala i činjenica o porastu grla u tovu. Statistika spominje da je lani u odnosu na 2005. godinu ukupno u tovu bilo više 14.000 goveda i 25.000 svinja. Istodobno u mjerodavnom ministarstvu tvrde da je samo broj mliječnih krava povećan za 17.000 grla i najavljuju slične trendove i za ovu godinu. O kakvoj je nestašici kukuruza riječ odlično ilustriraju podaci Tisupa, koji izvješćuje da je na domaćem tržištu u prosincu kukuruz nudila jedino osječka tvrtka Kontakt, i to samo 50 tona, a istodobno je Agrokor iskazivao namjeru za kupnju 3000 tona, a PZ Osatna iz Semeljaca 1000 tona.Slična situacija s nedostatnim količinama kukuruza posljednji je put zabilježena na razmeđu 2003./04. kada je kilogram stajao do sada rekordnih 1,24 kune. Tada je dopušten bescarinski uvoz kukuruza u količini od 150.000 tona. No Hrvatska nije iznimka jer kukuruza manjka i na širem srednjoeuropskom tržištu.
U Tisupu iznose da je najskuplji u Poljskoj. Za tonu te žitarice treba izdvojiti između 180 i 185 eura što je rast od 40 posto prema cijeni koja se za kukuruz na tom tržištu plaćala krajem 2005. Međutim, najveći skok cijene događa se u Bugarskoj gdje je kukuruz danas skuplji čak 90 posto nego na kraju 2005., a na tržištu Mađarske cijena je rasla samo za 24 posto.
Kukuruz je ove sezone ponukao Vladu na dvije paralelne i žurne uredbe: uvođenje izvozne carine (25 posto) i odobravanje bescarinskog uvoza te žitarice. Cijena kukuruza od listopada drastično raste, između prosinca i studenog viša je 11 posto. Na izmaku 2006. i startu aktualne godine dosegnula je 1,02 kune za kilogram što je poskupljenje od 55 posto prema cijeni po kojoj se kukuruz prodavao na kraju 2005. godine. Pouzdanih podataka o prošlojesenjem urodu te žitarice nažalost nema. Kukuruz se inače već nekoliko godina uspio svrstati na listu od samo sedam poljoprivrednih proizvoda koje uspijevamo proizvesti u samodostatnim količinama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, očekivao se urod od 2,156.000 tona, no u Tržišno informacijskom sustavu (Tisup) Ministarstva poljoprivrede procjenjuju da je prošla jesen dala manju berbu za čak 33 posto prema količinama postignutim godinu dana prije.Budući da bi potražnja i dalje mogla biti znatno veća od tržišne ponude, Vlada je odlučila reagirati i dopustiti bescarinski uvoz 300.000 tona kukuruza, što bi trebalo zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta tijekom prve polovice 2007. Uredba o bescarinskom uvozu vrijedi do 30. lipnja ove godine, a sukladno tome Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je natječaj za raspodjelu carinskih kvota potencijalnim uvoznicima. Osim manjeg uroda na povećanu potražnju za kukuruzom dijelom je utjecala i činjenica o porastu grla u tovu. Statistika spominje da je lani u odnosu na 2005. godinu ukupno u tovu bilo više 14.000 goveda i 25.000 svinja. Istodobno u mjerodavnom ministarstvu tvrde da je samo broj mliječnih krava povećan za 17.000 grla i najavljuju slične trendove i za ovu godinu. O kakvoj je nestašici kukuruza riječ odlično ilustriraju podaci Tisupa, koji izvješćuje da je na domaćem tržištu u prosincu kukuruz nudila jedino osječka tvrtka Kontakt, i to samo 50 tona, a istodobno je Agrokor iskazivao namjeru za kupnju 3000 tona, a PZ Osatna iz Semeljaca 1000 tona.Slična situacija s nedostatnim količinama kukuruza posljednji je put zabilježena na razmeđu 2003./04. kada je kilogram stajao do sada rekordnih 1,24 kune. Tada je dopušten bescarinski uvoz kukuruza u količini od 150.000 tona. No Hrvatska nije iznimka jer kukuruza manjka i na širem srednjoeuropskom tržištu.
U Tisupu iznose da je najskuplji u Poljskoj. Za tonu te žitarice treba izdvojiti između 180 i 185 eura što je rast od 40 posto prema cijeni koja se za kukuruz na tom tržištu plaćala krajem 2005. Međutim, najveći skok cijene događa se u Bugarskoj gdje je kukuruz danas skuplji čak 90 posto nego na kraju 2005., a na tržištu Mađarske cijena je rasla samo za 24 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu