Unatoč aktiviranju reprogramiranja kreditnih aranžmana za hrvatska brodogradilišta, Vlada ipak nije uspjela potpuno izbjeći udar neplaćenih kredita pokrivenih državnim jamstvima. Na teret državnog proračuna palo je, naime, od početka godine oko 800 milijuna kuna kredita za koje je država dala jamstvo, čime se, kako je s Nacionalnog savjetovanja o malom gospodarstvu u Šibeniku poručio ministar financija Ivan Šuker, ukupna razina potpora hrvatskom gospodarstvu iz proračuna povećala se na 8 milijardi kuna.

Krivac 3. maj
Tako je već sada gotovo udvostručen iznos plaćanja po protestiranim jamstvima u odnosu na cijelu prošlu godinu, u kojoj je država za kredite pokrivene njezinim jamstvima platila 447 milijuna kuna. Osim za kredite poduzećima iz državnog portfelja, mahom neprivatiziranih hotelskih kuća, Ministarstvo financija najveći pojedinačni iznos uplatilo je na račun ciparske Depha banke, i to tik prije zaključivanja riznice, a bilo je riječi o iznosu od 55 milijuna američkih dolara, odnosno o 289,7 milijuna kuna. Taj je iznos plaćen za kredit brodogradilišta 3. maj, koje ga nije bilo u stanju servisirati, a to je brodogradilište, kako potvrđuju naši izvori iz Vlade, glavni razlog povećanja plaćanja države po protestiranim jamstvima i u ovoj godini. Jamstvo je, kako nam je potvrdio i sam predsjednik Uprave 3. maja Željko Starčević, u ožujku ponovno aktivirala ista ciparska banka, i to unatoč pokušajima menadžmenta riječkog brodogradilišta da se ugovori reprogram kredita. U tom je navratu umjesto 3. maja, koji to nije bio u stanju sam financirati, država morala platiti za kredit 31 milijun eura.

Odgoda plaćanja
Na taj način u samo tri mjeseca iz državnog proračuna moralo se osigurati ukupno oko 550 milijuna kuna za pokrivanje obveza riječkog škvera. S ciparskom bankom, koja se pojavljuje i kao kreditor drugih hrvatskih brodogradilišta, primjerice Brodosplita, prema pojašnjenju naših izvora iz Vlade nije bilo moguće dogovoriti model odgode plaćanja kredita, kao što je to bio slučaj s domaćim bankama, ponajprije sa Zagrebačkom bankom, čiji je predsjednik Uprave Franjo Luković početkom godine s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom dogovorio šestomjesečni reprogram za brodogradnju, kojoj je ta banka ujedno i najveći kreditor. Riječ je o ukupno 4,5 milijardi kuna, o čijem bi se dodatnom reprogramu uskoro trebao postići novi strateški sporazum sa Zagrebačkom bankom. I dalje nema službenih informacija u kojoj su fazi ti pregovori, no očekuje se da će Zagrebačka banka državi omogućiti još jedan polugodišnji predah kako bi uspjela do jeseni pripremiti natječaje za privatizaciju brodogradilišta (ako se pregovori s Europskom komisijom budu odvijali bez novih komplikacija i zastoja, što je bio slučaj u prvom dijelu godine). U brodograditeljskim krugovima očekuju da će se reprogram uspjeti dogovoriti s obzirom na prilično visoku zaradu koju bankari mogu očekivati u takvim poslovima.

Reprogramiranje

Ukupni trošak
Za prolongiranje plaćanja kredita samo, primjerice, 3. maj morao bi osigurati dodatnih oko 200 milijuna kuna, dok se procjenjuje da je ukupan godišnji trošak reprogramiranja kredita za sva brodogradilišta na razini od oko 500 mil. kuna.