Strankama koje vode parnične postupke tijekom ovog tjedna otvorena su vrata svih trinaest prvostupanjskih trgovačkih sudova u Hrvatskoj kao i Visokog trgovačkog suda za okončanje parnice mirnim putem, ali pritom poznavateljima nije promaknulo kako su to suci učinili u manjoj mjeri nego se očekivalo što za reformu pravosuđa i razvoj alternativnih metoda rješavanja sporova nije dobar znak. Znalo se da će trgovačko sudstvo uputiti pozive subjektima čiji sporovi traju preko granica razumnog roka kako bi motivirali privredne subjekte, stranke u parnicama, bilo na sklapanje sudskih nagodbi bilo na rješavanje spora putem mirenja. No nije se pretpostavljalo da će prvostupanjski sudovi izabrati za tu akciju ukupno oko tisuću predmeta, odnosno upola manje od očekivanog broja. S obzirom na brojnost starijih spisa, ali i ostale kriterije postavlja se pitanje jesu li sami suci podcijenili tu akciju ili im ona predstavlja nepotreban zamor jer tjedan dana ne sude, ne bave se ispunjavanjem norme, nego se posvećuju alternativnim metodama rješavanja sporova s neizvjesnim ishodom jer konačan rezultat ne ovisi o njima nego o volji stranaka.

Sudačka elita
Trgovačko sudstvo ima na raspolaganju 150 sudaca (manje od deset posto sudačkog kadra) koje smatraju elitom zbog složenosti i sofisticiranosti sporova u kojima sude te visokih vrijednosti predmeta spora, pa su kao malobrojni segment ocijenjeni od vrha pravosuđa kao najpogodniji za testiranje novih metoda koje su usvojene u sklopu Strategije za reformu pravosuđa. Da je svaki sudac nominirao samo 20-ak predmeta, a to su mogli u prvom redu zbog dugotrajnosti suđenja, upravo izlistavanjem takvog većeg broja sporova deklarirali bi dobru volju i profesionalnu motiviranost. To bi indirektno predstavljalo poruku kako imaju uvjete za rješenja sporova alternativnom metodom, a ne samo suđenjem, a to bi povećalo šanse da se na kraju akcije pohvale konkretnim brojem riješenih predmeta. Izuzme li se pritom rekordna aktivnost sudaca Visokog trgovačkog suda gdje su 24 suca nominirala za akciju čak 413 predmeta, prijam ove akcije među samim prvostupanjskim sucima sveden je, čini se, na polovicu mogućnosti i realnih potreba, a na pitanje zašto je tako još nema odgovora. Iz smanjenog broja predmeta koje su prvostupanjski trgovački sudovi delegirali (ocjenu pogodinima dali su za samo tisuću predmeta) moguće je iščitati da je posrijedi tihi bojkot akcije od sudaca svemu što se zove alternativa suđenju jer nisu motivirani. Uvažavajući ugrađene hendikepe za krajnji uspjeh akcije, koje izražavaju skromna brojka od svega tri posto sudskih nagodbi te činjenica da nisu zaživjela mirenja unatoč zacrtanoj ulozi u reformi pravosuđa, ispada da akcija može više rezultata polučiti kao pokazatelj stvarnog (ne)raspoloženja pravosuđa prema alternativnim načinima rješavanja sporova nego brojem riješenih predmeta na taj način na kraju ovog tjedna. Uz odjek na koji će naići među parničnim strankama, a koji će se ipak polučiti polovičnim otvaranjem sudaca prema alternativnim metodama, u bilanci te akcije kao najvažniji pokazatelj utvrđivat će se stvarni potencijal hrvatskog pravosuđa u području mirenja i sudskih nagodbi, a pritom bi se kao najveći problem mogao ispostaviti zanemareni aspekat (ne)motiviranosti sudaca zbog utvrđenih kriterija za ocjenjivanje norme. U tom području navodno se nalaze najveći izazovi jer su se Vrhovni sud i Ministarstvo pravosuđa prestrogo postavili prema vrednovanju mirenja i nagodbi u odnosu na sudačku normu.

Razvoj mirenja
Za razvoj mirenja i nagodbi što je jedan od reformskih ciljeva ispostavlja se tako da nisu postavljeni stimulativni okviri što suci prepoznaju, pa im je navodno lakše normu ispuniti klasičnim suđenjem. Sucima predstavlja godišnju normu čak 150 nagodbi što znači da bi svaki drugi dan trebali postići jednu nagodbu, odnosno kad su u pitanju mirenja trebali bi u taj postupak uspješno upućivati 400 predmeta godišnje. Prema riječima predsjednika VTS-a mr. Srđana Šimca, na brifingu proteklih su tjedana određenim strankama dostavili su pozive s prijedlogom za sklapanja sudske nagodbe u njihovim sporovima, a upućen je i opći poziv svim strankama radi njihova podsjećanja na postojanje takve mogućnosti. No u tome je za razliku od svih nižih sudova prednjačio VTS s kojeg je 24 sudaca odaslalo strankama pozive za 413 predmeta. Od toga je 70 stranaka jednostrano prihvatilo proceduru mirenja i čekaju na odluku protivne stranke, a u 14 predmeta VTS je dobio suglasnost obiju parničnih stranaka.

Marković: Mirno rješenje spora u 30 predmeta

Predsjednica zagrebačkog Trgovačkog suda Nevenka Marković navodi da je zanimanje stranaka za mirno i brzo okončanje spora iskazano u 30 predmeta. To bi značilo pozitivnu reakciju u više od deset posto ciljane skupne. No Marković iznosi podatak da je nemali broj stranaka koje najavljuju sucima da je takvo rješenje moguće u sklopu ročišta koja su zakazana za ovaj mjesec, dakle, nakon tjedna nagodbi te navodi da zanimanje za mirno rješavanje sporova pokazuju i stranke koje su odnedavno u sporu. Kao ilustraciju napora dodaje i da je 160 mjesta oblijepljeno plakatima koji pozivaju stranke u dvije županije iz njihove nadležnosti.