U Hrvatskoj više od tri četvrtine građana koristi platne kartice, toliko bi ih željelo sve javne usluge plaćati karticama, no gotovina je još uvijek preferirani način plaćanja. S gotovinom često ruku pod ruku ide “zaboravljanje” izdavanja računa pa u Hrvatskoj još uvijek postoji značajna siva ekonomija oko 27 posto BDP-a, potvrdilo je istraživanje “Povezanost elektronskog plaćanja i suzbijanja sive ekonomije” koje je Ekonomski institut proveo za Visu. U “kešu” se u pravilu plaćaju kućni popravci, usluge dadilja, voće i povrće te usluge frizera, kozmetičara i pedikera. Pritom na tržnici nećete dobiti račun u 62% slučajeva, od majstora u 45% ili u 25% slučajeva usluga sporta i zabave.

Rizična područja su i vožnje taksijem, troškovi alternativne medicine i najam apartmana, pokazala je anketa EIZ-a pod vodstvom Jelene Budak. Račune najčešće ne izdaju u središnjoj Hrvatskoj te na srednjem i južnom Jadranu gdje će račun biti izdan tek za svaku treću uslugu kućnog majstora.Oko polovice ispitanika reklo je da gotovinu koristi i za plaćanje komunalnih usluga, telefona, interneta i mobitela ili za TV pretplatu.

Bezgotovinsko plaćanje, pak, najviše se koristi u većim gradovima (38,5% ispitanika) i u središnjoj Hrvatskoj (46,8%) i to ispitanici od 45 do 54 godine, više školske spreme i viših primanjima, češće žene. Muškarci preferiraju gotovinu; njih 60 posto ne koristi ni kartice ni elektronska plaćanja, u usporedbi s tek 40 posto žena. Vrijedi primijetiti i da oko dva posto ispitanika, mahom muškaraca, namjerno ne traži račun jer puštaju prodavatelja da tako zaradi više… “Istraživanje pokazuje da kartično i elektroničko poslovanje izravno utječe na smanjenje udjela sive ekonomije jer je gotovo nemoguće platiti karticom, a da o tome ne postoji trag, čak i kada se ne izda račun”, rekao je Visin menadžera za Hrvatsku Davor Kršul.