Iako se o poreznom rasterećenju dohodaka još dosta toga ne zna pouzdano, a najave su ponovno lansirane dosta neozbiljno i uz dosta zbrke u računicama, rijetko koji potez Vladi je donio toliko političkih bodova u široj javnosti.

Nimalo čudno jer za plaće građana to znači kakvo-takvo povećanje, za poslodavce smanjenje troška rada (manje im se, doduše, sviđa najava ukidanja olakšica za reinvestiranje dobiti), a i dio analitičara je u reagiranjima u prvi plan istaknuo kako najvišom stopom oporezivati već srednje plaće, što je sada slučaj, nije prirodno niti ekonomski dobro. Najglasniji u kritikama su, također očekivano, predstavnici lokalnih vlasti jer će njihovi proračuni platiti glavninu ceha Vladina 'čašćenja'. Valja primijetiti da se glasnošću dosad nije istaknuo vodstvo Grada Zagreba iako će njegov proračun 'platiti' najmanje 40 posto ukupnoga efekta rasterećivanja dohodaka. Taj efekt na godišnjoj razini ministar financija je procijenio na oko dvije milijarde kuna pa proizlazi da bi Vlada Zorana Milanovića gradonačelniku Milanu Bandiću, odnosno gradskom proračunu, dogodine trebala izbiti barem 800 milijuna kuna. Na preispitivanje će, među ostalim, morati krupne i važne investicije, neslužbeno kažu izvori iz gradske vlasti. Zlobnici dodaju da preispitivanje novih triju fontana tu ionako ne pomaže mnogo jer bi se tolikim novcem moglo izgraditi više od 120 fontana.

U svakom slučaju, za gradske financije to je velik ugriz jer porez i prirez na dohodak čine gotovo dvije trećine prihoda, a prema ovogodišnjem proračunu, od tih se nameta planiralo gotovo 4,65 milijardi kuna gradskih prihoda. U tom iznosu sam porez na dohodak participira nešto manje od četiri milijarde kuna, a ostatak je 18-postotni prirez koji se naplaćuje i na dio poreza na dohodak koji ne ide lokalnoj samoupravi već središnjoj državi. Od ukupno 10,3 milijarde kuna ukupnih lanjskih prihoda države od poreza na dohodak, jedinicama lokalne i područne samouprave pripalo je nepunih devet milijardi. A kao što je zbog veće koncentracije viših plaća Zagreb sam uprihodio skoro kao svi ostali gradovi i općine zajedno, tako će odskora prednjačiti i gubitkom proračunskih prihoda. No, Zagreb će svoj ceh ipak prebroditi znatno lakše nego manje i/li siromašnije lokalne jedinice, kojima je porez na dohodak i dominantniji u strukturi proračuna i koje se više pribojavaju efekata povećanja neoporezive osnovice.

Takva situacija dodatno potencira i pitanje sadašnjeg teritorijalnog ustroja lokalne samouprave, odnosno broja gradova i općina, no potpredsjednik Vlade Branko Grčić i nedavno je potvrdio da Vlada tu ne kani uvoditi promjene. A bez pravih reformi javne uprave i lokalne samouprave rasterećenja u sferi oporezivanja dohodaka su tek prelijevanje iz šupljeg u prazno ili, kako kaže Željko Lovrinčević, naopačke postavljeni prioriteti. Za njega je Vladin plan samo još jedan znak odustajanja od fiskalne konsolidacije, a dvojbenim smatra i krajnje efekte – i u pogledu rasta potrošnje i smanjenja troška rada gospodarstvu kao deklarativnih ciljeva, i u pogledu redistribucije dohodaka.  

Uz nereformiranu lokalnu samoupravu gubitak prihoda kod nekih će jedinica zahtijevati povećane transfere središnje države, kod nekih će se znatno rezati investicije, a mnoge će dio izgubljenih prihoda pokušati nadomjestiti ili smanjivanjem opsega usluga i subvencija, ili povećanjima lokalnih nameta, čime će se građanima opet uzeti dio povećanja plaće. "Mi jesmo za povećanje standarda građana i povećanje neoporezivog dijela plaće, ali u ovom slučaju treba jasno reći da je to prelijevanje iz šupljeg u prazno, palijativna mjera na teret gradova i općina na koje središnja država prebacuje samo nove obveze i povećava preko njih namete, kao što je bio slučaj s vodnim naknadama", kaže Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova.

Napominje kako je najveći dio poreza na dohodak vezan uz razne subvencije u nadležnosti lokalnih vlasti, od javnog prijevoza do vrtića. U Zaprešiću će, kaže, ostati, bez više od tri milijuna kuna. To je novac koji je teško nadomjestiti, a to znači da se na stol mora staviti i, primjerice, smanjenje današnjih 50-postotnih subvencija  za vrtiće. Nijedan zakon ne bi se smio donositi bez konzultacija onih na čiji teret idu, kaže, dodajući kako Vlada ovim krši i načela utvrđena Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. I Sandra Švaljek, dogradonačelnica Zagreba najviše primjedaba ima na način na koji Vlada ide u porezne zahvate: "od danas do sutra, po osjećaju". Neozbiljnim i nedgovornim smatra naprasno mijenjanje poreza s efektima koji izravno utječu na financijsku stabilnost.

To prije što se nagađanjima prepuštaju i računice i rokovi, uključujući i ona o tome da bi se s novim poreznim razredima steartalo usred fiskalne godine, jer rashodi se ne mogu istom brzinom prilagođavati.Konačno, u najnovijem 'undo' potezu ministra Lalovca, koji je do jučer srčano branio (i) poreznu politiku bivšega šefa Slavka Linića, zanimljivo je primijetiti da je nedavno konstatirao kako više od 20 tisuća ljudi u javnom sektoru ima plaće više od 10.000 kuna. Tada je to, međutim, govorio s drugim prizvukom, u kontekstu potrebe smanjenja mase proračunskih plaća. Plaće veće od deset tisuća kuna u Hrvatskoj ima približno triput više građana. Takvi će od skorih promjena profitirati (naj)više nego oni s prosječnim i ispodprosječnim dohocima, a javni sektor u toj skuipini očito participira više nego proporcionalno.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju