Iako je prošlo dva mjeseca otkako je Vlada na svojoj sjednici dala zeleno svjetlo za početak vlasničkog restrukturiranja posrnule petrokemijske industrije Dioki, i dalje nema službenih informacija da će se ono uskoro i provesti. Posljednja službena vijest stigla je iz samog Diokija kad je Leu Dolezilu, koji je 27. ožujka imenovan na mjesto predsjednika Uprave, i to na rok od 45 dana, mandat produljen do 31. svibnja.

Očito je da se iz nekog razloga s vlasničkim restrukturiranjem Diokija debelo kasni i da kočnica u tome više nije Robert Ježić, bivši vlasnik Diokija, za što ga se lani i početkom ove godine prozivalo. Ježić je u ožujku potpisao dokument prema kojem se odriče većinskog vlasništva u Diokiju te simbolički zadržava samo jedan posto u tvrtki. O tome da priča o vlasničkim promjenama u Diokiju ne ide glatko, govore i informacije koje je prošlog tjedna objavio Večernji list, a prema kojima je u vlasničkom vakuumu novac za plaće radnicima Diokija osiguran preko HŽ Carga. Ta tvrtka, koja je i sama gubitaš, nije imala spreman novac, nego se morala zadužiti kod Zagrebačke banke za 15,4 milijuna kuna. HŽ Cargo se nalazi na popisu potencijalnih tvrtki koje će na račun svojeg potraživanja od Diokija ući u njegovu vlasničku strukturu. Ono što dalje bode oči je to što je potraživanje tvrtke HŽ Cargo od Diokija zapravo vrlo malo: iznosi svega 1,2 milijuna kuna. Upravo je zato nejasno zašto je pored velikog HEP-a, koji od Diokija potražuje čak 175 milijuna kuna, isplata plaća radnicima posrnule petrokemijske industrije rješavana preko HŽ Carga. Iako se prije nekoliko mjeseci moglo čuti da će upravo HEP biti glavni u vlasničkom preuzimanju Diokija (preuzeo bi udio od 51 posto), a dugovi prema bankama bili bi najvećim dijelom reprogramirani, to se još nije dogodilo. Prema informacijama Poslovnog dnevnika HEP ne može tako lako i jednostavno ući u vlasničku strukturu ne samo Diokija nego ni jedne druge tvrtke ako za to ne dobije zeleno svjetlo Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), i to zbog uvjeta koji su navedeni u ugovoru o kreditiranju hidrocentrale Ombla. Naime, HEP je nakon što je bivša HDZ-ova vlada dala suglasnost, lani u studenom potpisao ugovor o sindiciranom kreditu za izgradnju hidrocentrale Ombla pokraj Dubrovnika. Vrijednost kredita je 123,2 milijuna eura (ukupnog projekta 152,4 milijuna eura), a ugovor je potpisan s EBRD-om te s austrijskom infrastrukturnom bankom Kommunalkredit AG te s tvrtkom Siemens Financial Services.

Predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević poručio nam je da ne može komentirati ugovor s EBRD-om. Osim toga iz njegova se odgovora nazire i da očito scenarij da HEP preuzme većinski udio u Diokiju nećemo gledati. “Još se vode pregovori vjerovnika o vlasničkom restrukturiranju Diokija i tek nakon njihova završetka moći ćemo govoriti o ulozi HEP-a. Preuzimanje udjela u Diokiju nije optimalna varijanta za HEP”, ističe Koračević. Nakon interventne injekcije iz HŽ Carga za radnike Diokija vrijeme opet curi: plaće nisu primili za tri i pol mjeseca, a proizvodnja i dalje stoji. Vjerovnici od Diokija, prema podacima 31. prosinca prošle godine, potražuju 1,1 milijardu kuna. Najveći je dug prema bankama – 785 milijuna kuna, najviše od toga potražuje Hypo banka – 300 milijuna kuna. Banke nisu sklone ulasku u vlasničku strukturu i za njih bi najelegantnije rješenje bilo da dugove reprogramiraju. Ina, o čijoj isporuci plina i etana također ovisi daljnji nastavak proizvodnje u Diokiju, dosad nije bila zainteresirana za ulazak u vlasništvo te tvrtke. Dioki Ini duguje 117 milijuna kuna. Najnovija šuškanja u vezi s Diokijem, međutim, govore da bi Ina mogla promijeniti svoj stav i ući u priču. Navodni razlog za to je uključivanje države u LNG projekt na Krku (na Diokijevu zemljištu), što je prošli mjesec najavio prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radmir Čačić. U ponedjeljak iz Ine o tome nismo dobili službene odgovore, no neslužbeno kažu kako nema novosti. Ni iz Ministarstva gospodarstva u ponedjeljak nisu nam odgovorili u kojoj je fazi proces vlasničkog restrukturiranja u Diokiju.