Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP" Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, očekivano, pokrenuo je lavinu upita mikro, malih i srednjih poduzetnika (MSP).  Zainteresirani za razvoj novih kompetencija, povećanje proizvodnje i izvoza te stvaranje novih radnih mjesta, poduzeća putem ovog Poziva mogu dobiti bespovratna sredstva za opremanje, izgradnju (il)i rekonstrukciju proizvodnih pogona u sektorima prerađivačke industrije te informacija i komunikacija.

Ukupna alokacija iznosi 200 milijuna kuna, najniža vrijednost potpore po projektu je 500.000 kn, a ukupna potpora ne može prijeći prag od 15 milijuna kuna. Prijavitelji, dakle, trebaju voditi računa da se potpore zbrajaju te da je zajamčena kontrola na visokoj razini putem registra za državne potpore i za potpore male vrijednosti kojeg je uspostavilo Ministarstvo financija. Dosad je Ministarstvu gospodarstva kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., putem Prioritetne osi 3. "Poslovna konkurentnost", na raspolaganje stavljeno 6,92 mlrd. kuna, dok je u sklopu jednog od 4 specifičnog cilja najveća indikativna alokacija planirana za aktivnost "Poboljšanje poslovnog razvoja i tehnološke spremnosti MSP-ova".

Doznajemo i da je do danas objavljeno 5 poziva ukupne vrijednosti 1,84 milijarde kuna, od kojih se 4 odnose na izgradnju i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP-ova, pa su vjerojatno sredstva za tu aktivnost do 2020. iscrpljena.  Iz resora koji vodi potpredsjednica Vlade i ministrica Martina Dalić na naš upit navode da poziv ima za cilj jačanje regionalne konkurentnosti MSP-ova. Potiču se ulaganja u kapacitete, ali MSP-ovi potpore mogu koristiti za savjetodavne usluge, sudjelovanje na sajmovima, pripremu dokumentacije projektnog prijedloga i za troškove implementacije sustava grijanja i hlađenja. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava s inicijalno planiranim rokom prijave od 3. travnja do 28. prosinca 2018., koji je, kažu, zbog brojnih zaprimljenih upita poduzetnika za odgodu pomaknut na 3. svibnja.

Na dvjema informativnim radionicama ovog Ministarstva održanih po objavi poziva u Zagrebu se, naime, odazvalo 300 sudionika. Zaprimljeno je 300-tinjak upita, stalno pristižu novi, pa se iz svega može zaključiti da će biti velika konkurencija MSP-ova za ovom vrstom potpora. Ista ocjena s više strana se može se čuti, pa tako i u Regionalnoj razvojnoj agenciji Međimurje REDEA, čija Maša Tomašić navodi da je ovaj Poziv već početkom 2017., kada je bio najavljen, izazvao veliko zanimanje jer su se mogli vidjeti, kaže, rezultati provedenih projekata u praksi.  "Poduzeća koja imaju ispunjene sve uvjete prihvatljivosti su spremna dočekala objavu i početak zaprimanja prijava. S obzirom na alokaciju poziva od 200 mil. kn, to znači da će Odluku o financiranju dobiti (samo) 80-ak projekata, ako se uzme u obzir da je u proteklom Pozivu "Kompetentnost i razvoj" prosjek dobivenih sredstava po projektu bio oko 2,5 mil. kn", kaže Tomašić.

Početak zaprimanja prijava po njoj je prolongiran i zbog izmjena natječajne dokumentacije. "Po prvi puta se projektni prijedlozi u potpunosti prijavljuju u digitalnom obliku putem sustava eFondovi. Razumijemo da su takve sustavne promjene velik izazov za Provedbena tijela, no s druge strane, kašnjenja i odgode u postupcima prijave i ocjenjivanju projektnih prijava predstavljaju velik problem za poduzetnike. Poduzetnici moraju ispuniti sve zahtjeve Poziva, kako u prijavi projektnih prijedloga, tako i u provedbi i nisu im dopuštena kašnjenja ni pogreške. Nadamo se da će u novom financijskom razdoblju biti sličnih natječaja, ali da će uvjeti prijave i provedbe projekata za poduzetnike biti pojednostavljeni", ističe Tomašić. 

Među brojnim MSP-ovima koji se nadaju ovoj potpori je i osječka tvrtka Čarobni tim čiji vlasnik i direktor Siniša Vizentaner kaže da pripremaju dokumentaciju u skladu s propisima za građevinski objekt u kojem planiraju poslovno širenje. Projekt uređenja 3000 m2 bivše zgrade MK Slavonije (akvizicija u stečaju) vrijedan 3 mil. kn kane isfinancirati s 1,5 mil. kn potpora te ostatak s HBOR-ovim kreditom. Mali i srednji poduzetnici najaktivniji su korisnici HBOR-ovih sredstava, a tako im je 2017. odobreno 2,30 milijardi kuna, od čega se 1,16 mlrd. kn odnosi na investicijska ulaganja. Za buduće korisnike po ovom Pozivu iz HBOR-a ukazuju na mogućnost povoljnog kreditiranja putem programa Kreditiranje EU projekata privatnog sektora.

Pojašnjavaju da se radi o kreditima namijenjenim za financiranje troškova provedbe projekta koji "obuhvaćaju dio projekta koji će se kandidirati za sredstva EU fondova – prihvatljivi izdaci i izdatke koji su dio projekta, a koje nije moguće kandidirati za bespovratna sredstva". Glavne karakteristike programa, kako navode, su niske kamatne stope – od 1,7% odnosno od 1,9% za kredite ugovorene na rok otplate dulji od 10 godina, iako konačna kamatna stopa za krajnjeg korisnika ovisi o ocjeni kreditnog ranga i ponuđenih instrumenata osiguranja. Ističu i dulje rokovi otplate – do 15 godina uključujući poček do 3 godine, a u slučajevima kada investicijska studija ukazuje na potrebu za duljom ročnosti i počekom, rok otplate može biti i do 17 godina uključujući do 4 godine počeka.

Krediti se odobravaju izravno, putem poslovnih banaka te po modelu podjele rizika, uz mogućnost korištenja sredstava granta za umanjenje glavnice kredite. Kod izravnog kreditiranja HBOR može do 70% iznosa granta prihvatiti kao vlastito učešće, a kreditiranjem putem banke udio granta kao vlastitog učešća određuje poslovna banka. Iz HBOR-a napominju i da zahtjev za odobrenje kredita po ovom programu mogu podnijeti svi subjekti koji zadovoljavaju uvjete natječaja u okviru kojeg podnose zahtjev odmah nakon predaje natječajne dokumentacije, no preporučuju prethodne konzultacije kako bi se "zajednički dogovorio najbolji način zatvaranja financijske konstrukcije projekta".

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a