U završnom govoru na prvom suđenju bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu tužiteljstvo je zatražilo najveću zakonom predviđenu kaznu za nekada najmoćnijeg hrvatskog političara jer je navodnim primanjem provizije od austrijske Hypo banke i mita od mađarskog MOL-a "izdao nacionalne interese" koje je kao dužnosnik morao štititi.

"Sanader ne samo da nije štitio interese Hrvatske, već ih je prodao za 10 milijuna eura", ustvrdila je tužiteljica Vanja Marušić, govoreći o drugom dijelu optužnice protiv bivšeg premijera kojom ga se tereti da je, nakon dogovora da mu se isplati mito, Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini.

Istaknula je da je još od sredine 90-ih godina, kada je navodno primio i proviziju od austrijske Hypo banke za kredit koji je u ratnim uvjetima odobren Hrvatskoj, svoje dužnosti koristio isključivo za vlastite interese. Sud je zbog toga pozvala da mu u prvom od niza postupaka s kojima se suočava izrekne najveću zakonom propisanu kaznu od 15 godina zatvora i obveže ga da državi vrati nezakonito stečenu dobit.

Tužiteljica je u završnom govoru odbacila tvrdnje obrane da je krunski USKOK-ov svjedok Robert Ježić tereteći Sanadera "kupovao" svoju slobodu, ističući da je i nizom drugih dokaza utvrđeno da je bivši premijer za 10 milijuna eura mita mađarskom MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini.

Nacionalnu naftnu kompaniju time je, smatra USKOK, doveo u poziciju MOL-ove tvrtke kćeri u kojoj hrvatski članovi uprave nisu imali nikakve ovlasti niti mogućnost utjecaja na odluke.

"Da iza tih ugovora ne stoji mito, mogli bismo govoriti o nesposobnosti za koju bi se očekivala politička odgovornost. No, kako je u pozadini svega novac odgovornost mora biti kaznena", kazala je Marušić. Ustvrdila je i da je mito od 10 milijuna eura, premda nedokučivo većini hrvatskih građana, "pišljiv" iznos uzme li se u obzir da samo jedan tanker nafte košta nekoliko puta više.

"Ne mogu shvatiti zašto jedan premijer smatra da u Hrvatskoj nema dovoljno dobrih ljudi koji mogu voditi Inu pa ju prepušta Mađarima", rekla je tužiteljica, dodajući da je nizom dokumenata dokazano da hrvatska uprava u Ini od promjene međudioničarkog ugovora u vrijeme Sanaderove vlade nema nikakve upravljačke funkcije te da o svemu odlučuju mađarski članovi izvršnog odbora.

Kazala je i da je tijekom suđenja nizom svjedočenja neosporno utvrđeno da je Sanader s čelnikom MOL-a Zsoltanom Hernadyjem dogovorio da će uz predaju Ine iz nje izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

"Sanader je tvrdio da optužbe nisu istinite, no tu imamo svjedoka Ježića koji je rekao sve o svojoj ulozi i objasnio kako je Sanader tražio da za njega primi MOL-ov novac", dodala je.

Pritom je odbacila tvrdnje iz Sanaderove obrane da su pet milijuna eura na računu Ježićeve švicarske tvrtke Xenoplast uplatili ruski naftaši koji su s njim planirali projekt Družba Adria. Nelogičnima i neuvjerljivima je ocijenila i svjedočenja mađarskog poduzetnika Imre Fazekasa i ruskog tajkuna Mikhaila Gucerijeva koji su potkrijepili tvrdnje obrane.

Ustvrdila je i da je Sanader u svojoj obrani pokušao umanjiti značaj svog odnosa s Ježićem, pokušavši ga interpretirati kao odnos stranačkih drugova odnosno premijera i uspješnog poduzetnika.

"Ako je istina da je Sanader kontaktirao Ježića samo za potrebe stranke, zašto su se čuli i nakon što je otišao s vlasti", kazala je tužiteljica, dodajući da je MOL-ov mito na Xenoplastovom računu Ježić dogovorno uložio u poslovanje kako bi se prikrilo da je zapravo bio namijenjen Sanaderu.

Na optužbe u slučajevima Hypo i Ina-MOL sutra bi u svojim završnim riječima trebala odgovoriti Sanaderova obrana, nakon čega će sudsko vijeće odlučiti kada će objaviti prvu nepravomoćnu presudu bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a.