Crikvenički hotelijer Jadran ni nakon otvaranja stečajnog postupka ne prestaje biti slučaj. Četiri mjeseca od kada je pokrenut stečaj još nije utvrđeno u kojem pravcu će ići taj proces, a sve je zakompliciralo rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju kojim se zapravo namjeravalo izbjeći stečaj.

Na nedavnom izvještajnom ročištu spornim se pokazao sporazum HFP-a i Jadrana o rješavanju statusa nekretnina zbog kojih se godinama odgađala privatizacija tvrtke. Riječ je o turističkom naselju Kačjak i autokampu Selce, znatnom dijelu imovine koju je koristio Jadran, no koji mu pretvorbom nije ušao u temeljni kapital. Jadran se odavno uknjižio kao vlasnik tih nekretnina i koristio ih je, što je rezultiralo pregovorima s državom o njihovu unošenju u temeljni kapital. Tako se pokušavalo i otkloniti razloge za stečaj jer je račun tvrtke blokiran 13 godina, a obveze su prelazile visinu temeljnoga kapitala. “Spasonosni” sporazum HFP i Jadran na kraju su sklopili u tijeku predstečajnog postupka, samo dan uoči otvaranja stečaja. Dogovoreno je da država Jadranu prepušta dio Kačjaka – objekte i 20.000 četvornih metara zemljišta, dok 100.000 kvadrata prelazi u vlasništvo HFP-a. No kako je već bio pokrenut proces otvaranja stečaja, Jadran je tada bio pod zabranom prijenosa imovine bez suglasnosti stečajnog suca ili privremenoga stečajnog upravitelja, a upravo na temelju navedenog sporazuma za koji nije ishođena suglasnost, HFP je istaknuo izlučni zahtjev. Tu ne prestaje zamršenost priče jer sve i da se obori valjanost sporazuma, nekretnine neće ući u stečajnu masu. Razlog je novi zakon o turističkom zemljištu neprocijenjenom u pretvorbi koji je stupio na snagu u kolovozu, a na temelju kojega bi Kačjak i Selce trebali doći u vlasništvo države. To uvelike smanjuje stečajnu masu i mogućnost naplate vjerovnika.

“Ako je sporazum i sporan jer nije u kratkom roku prije stečaja dostavljen nadležnoj osobi, još ima prostora da se on potpiše sada sa stečajnim upraviteljem”, kaže predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak. Druga opcija, smatra, nastavak je sudskog procesa kojim će se utvrđivati vlasnička prava nad spornim zemljištem. “No to znači i odugovlačenje stečaja jer dok mi ne riješimo taj problem, neće se moći procijeniti imovinu pa sporne nekretnine ne mogu biti dio stečajne mase”, upozorava Duvnjak, uvjeren da to ne žele ni ostali vjerovnici, kojih je gotovo 900. Rok što ga je za utvrđivanje statusa navedenih nekretnina i prava nad imovinom Jadrana dala stečajna upraviteljica Marija Ružić istječe 21. listopada, za kada je zakazan nastavak izvještajnog ročišta. Inače, u tri mjeseca rada nakon otvaranja stečaja Jadran je poslovao s plusom. Prema izvješću stečajne upraviteljica Marije Ružić, ostvario je priljev od oko 30 milijuna kuna, dok je za plaće, dobavljače i poreze potrošeno manje od 18 milijuna kuna.