Poljoprivrednici odnosno OPG-i koji svoje proizvode prodaju i putem samoposlužnih uređaja s početkom ove godine u tom su dijelu postali obveznici fiskalizacije.

Postali su to i operateri 15-ak tisuća tzv. vending aparata za prodaju toplih i hladnih napitaka i snackova te nekoliko tisuća drugih vrsta samoposlužnih uređaja (od praonica auta i rublja do parking automata, ali za razliku od njih, poljoprivrednicima će država nadomjestiti prateće troškove.

To , naime, podrazumijeva nadogradnju npr. mljekomata ili jajomata uređajem i računalnim programom za fiskalizaciju koji omogućavaju razmjenu podataka s Poreznom upravom.

Resorno je Minstarstvo poljoprivrede na tjedan dana otvorilo javnu raspravu o pravilniku kojim se regulira ta potpora. Radi se o programu pomoći koje se dodjeljuju u skladu s Uredbom Europske komisije o potporama male vrijedbnosti (tzv. de minimis potpore).

Prema prijedlogu pravilnika, prihvatljivi trošak nadogradnje utvrđen je do najviše 5000 kuna po samoposlužnom uređaju odobrenom i upisanom od strane nadležnog tijela u odgovarajući registar.

Zahtjev Agenciji

Zahtjev za potporu podnosi se Agenciji za plaćanja u poljoprivredi do kraja prvog tromjesečja putem Agronet zaštićene mrežne aplikacije Agencije i uz predočenje preslike (plaćenog) računa troškova fiskalizacije nastalih zaključno s krajem siječnja.

U konačnici se odobrava stvarno plaćeni iznos, osim ako je veći od maksimalnog iznosa potpore po uređaju. Vlada je za taj program u proračunu predvidjela ukupno pola milijuna kuna pomoći, a Agencija za plaćanja u poljoprivredi zadužena je i za administrativnu i terensku kontrolu provedbe.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prilikom proširenja fiskalizacije na cijeli spektar samoposlužnih uređaja procjene su bile da bi to proračunu godišnje moglo donijeti ukupno između 100 i 150 milijuna koje su mu dosad izmicale po osnovi (neprijavljivanja) prihoda. Doduše, pritom je značaj onih za prodaju poljoprivrednih proizvoda ipak od perifernog značaja.

Jednako tako, u odnosu na ukupan fiskalzirani promet svih obveznika, odnosno svih djelatnosti obuhvaćenih fiskalizacijom, nedavno proširenje za razne prodajne automate teško da je bitnije utjecao na međugodišnje usporedbe.

One, pak, prema najnovijim podacima Porezne uprave sugeriraju nešto blaži pad od zabilježenog u gotovo 11 mjeseci pandemije. Tijekom prošlog tjedna, vrijednost izdanih računau svim djelatnostima u sustavu fiskalizacije u Hrvatskoj dosegnula je 2,92 milijarde kuna, što je u odnosu na usporedivi tjedan 2020. pad za manje od 200 milijuna odnosno oko 6,2 posto.

Pritomje u djelatnosti trgovine na veliko i malo fiskalizirani promet u odnosu na usporedivi lanjski tjedan bio 2, posto veći (2,2 milijarde kuna). Istodobno, u turističko-ugostiteljskom sektoru (djaltanosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane iznos računa bio nepunih 72 milijuna, što predstavlja pad za gotovo 70 posto.

Postrožena ograničenja

To jasno odražava epidemiološku situaciju odnosno postrožena ograničenja rada za ugostiteljske djelatnosti (kafići ne rade, a restorani mogu samo pripremati hranu za dostavu).

Promatrano od početka koronakrize, vrijednost fiskaliziranih računa u tih je 10 i pol mjeseci pala u međugodišnjim usporedbama za gotovo 30 milijardi kuna ili 16 posto.

Upola manji pad pritom je zabilježila trgovina (-8 posto), dok se pad fiskaliziranog prometa u ugostiteljstvu i turizmu produbio na 48 posto.