Prva četiri mjeseca ove godine loše su počela za izvoz , pokazala je kontrolna točka izvoza čije je rezultate danas predstavila Manuela Tašler, zamjenica glavnog urednika Lidera na 8. kvartalnom susretu Liderovog Kluba izvoznika koji je danas upriličen u Elki, novoj članici tog kluba.

Izvoz je manji u prva četiri mjeseca ove godine za 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.  U siječnju je iznosio 609 milijuna eura , u veljači 703 milijuna eura, u ožujku 761 milijun eura – dok je primjerice u ožujku prošle godine iznosio 900 milijuna eura. Sve to pokazuje da ovogodišnji početni podaci nisu niti blizu prošlogodišnjima, a razlika , odnosno minus, iznosi 181 milijuna eura u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine.

Kao da je nestao kompletan izvoz u Austriju

Prema riječima Tašler, ekvivalent tome je kao da nismo izvozili prehrambene proizvode. Ili kao da nismo zabilježili izvoz žitarica koji je 2012. iznosio 182 milijuna eura. Ili kao da je nestao kompletan izvoz pića i duhanskih proizvoda. Ili  kao da je u ovoj godini nestao kompletan izvoz u Austriju – kao da ga nije bilo. 

Sektori se ne mogu stabilizirati, pozitvini rezultati zabilježeni su u sektoru mineralnih goriva i mazuta, gdje je ostvareno 432 milijuna eura izvoza te rast iznosi 13,3, posto.  Slijede kemijski proizvodi, te farmaceutska industrija koja je izvezla u vrijednosti od 161 milijun eura. S druge strane, u području strojeva  i prijevoznih sredstava zabilježen je pad od 21,3 posto, odnosno 616 milijuna eura, a posebno zabrinjavajući, prema njenim riječima, je pad izvoza hrane i živih životinja, koji iznosi gotovo 20 posto. 

Korelacija izvoza i BDP-a

Glavno obilježje izvoza na početku godine je da on ulazi u zonu visokog rizika, te da izvoz raste na tržištima koja bilježe pad BDP-a, dok pada na tržištima koja imaju rast BDP-a. Grčka je hit među hrvatskim izvoznicima ove godine, s obzirom da bilježi pad BDP-a od 5,3 posto. Za 417 posto raste izvoz u Grčku. Isto se zbiva i sa Slovenijom, gdje BDP pada dok se izvoz hrvatskih tvrtki povećao za gotovo 10 posto. S druge strane, u Srbiji i Mađarskoj koijima BDP raste, izvoz hrvatskih tvrtki pada. 

Cijena rizika raste a to pokazuje povećani broj zahtjeva za osiguranjem. Naime, HBOR je za 148 posto imao više osiguranja za izvozne poslove a najveći dio tih sredstava, 40 posto, odnosio se na Rusiju. U 2012. HBOR je osigurao 3,5 posto izvoza odnosno više nego ijedne godine ranije. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Teška naplata za Končarov vlak

"HBOR je isplatio rekordne odštete zbog nemogućnosti naplate temeljem devet odštetnih zahtjeva zbog nemogućnosti naplate u visini od 55 milijuna kuna izvoznih poslova", navela je Tašler, što upućuje na to da izvoz može biti novi faktor nelikvidnosti. Najveći dio se odnosio na Končarov vlak za koji se nije mogla dobiti naplata od Federacije Bosne i Hercegovine.

Junak Josipović, antijunak Milanović

Junak izvoznika je, prema riječima Tašler, predsjednik Ivo Josipović, koji se znatno zalaže za pitanja izvoznika, dok je antijunak premijer Zoran Milanović koji se, kako je kazala, rijetko kada sjeti spomenuti izvoznike. Ocjena izvozne klime je trojka, ali s tendencijom rasta, što upućuje na to da bi se na jesen mogli vidjeti pozitivniji rezultati, posebice iz razloga što je vlada prošlog tjedna osnovala Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva – a to uključuje snažniju podršku hrvatskim izvoznicima.