Nakon što je lani uhvatila najbrži rast među zemljama eura, Hrvatsku u ostatku godine čeka usporavanje gospodarstva. Realna stopa BDP-a mogla bi se spustiti na tri posto zbog kombinacije bojkota trgovačkih lanaca koji slabe osobnu potrošnju, tradicionalnu lokomotivu, ali i visokih cijena u turizmu te oblaka koji se nadvijaju nad globalnu geopolitiku.
Kako primjećuje Hrvatska narodna banka (HNB) u proljetnim makroekonomskim projekcijama, domaća potražnja nastavit će podupirati rast, ali slabije nego prošle godine. Pritom bi se početak 2025. mogao naći u stagnaciji poglavito zbog bojkota maloprodajnih lanaca u siječnju i veljači. “Takva bi kretanja trebala biti privremenog karaktera”, ističu analitičari HNB-a dodajući da će potom osobna potrošnja jačati, ali bi u konačnici rast ipak mogao biti slabiji od prošlogodišnjeg.
(Ne)konkurentne cijene
Tako će efekt građanskog aktivizma i bojkota zbog frustracije cijenama, bez obzira na kritike o njegovom preširokom i povremeno nejasnom usmjerenju, ipak osjetiti prilikom podvlačenja crte pod performansom ekonomije. S druge strane, ostaje otvoreno je li polučio željene rezultate pritisaka na cijene u maloprodaji i što će to značiti za (eventualne) nove akcije. Nakon što je tri godine u prosjeku bio dvoznamenkast, rast investicija također bi mogao usporiti, ali i dalje ostati solidan, u okolnostima jačanja doprinosa europskih fondova i poboljšanja uvjeta financiranja.
Istovremeno, svoj obol na rezultate evidentno su počele davati (pre)visoke cijene u turizmu. Premda HNB prognozira jačanje vanjske potražnje i daljnji oporavak izvoza robe i usluga, u segmentu usluga (gdje se bilježi turizam) rast bi trebao biti “razmjerno blag s obzirom na visoku razinu turističkih usluga i pogoršanje cjenovne konkurentnosti”. “Oporavak cjenovne konkurentnosti bit će važan preduvjet za nastavak rasta prihoda”, ističe se.
“Rizici vezani uz rast realnog BDP-a čine se blago negativnima, a to je poglavito povezano s izraženim geopolitičkim napetostima. S druge strane, povećanje vojnih rashoda na razini EU-a u svrhu ojačavanja sigurnosti moglo bi pozitivno utjecati na gospodarski rast”, napominju.
Za razliku od rasta koji je prošao korekciju naniže u odnosu na prethodne projekcije iz prosinca, inflacija se očekuje ipak nešto veća (za 0,2 boda), no s tendencijom usporavanja. Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom (HIPC), koji omogućuje usporedbe s ostatkom eurozone, u 2025. usporit će na 3,7 posto (s lanjskih 4%) uz daljnji pad na 2,6 posto u 2026. godini.
Nakon ubrzavanja inflacije krajem prošle i početkom ove godine, pogonjenog širokom lepezom cijena hrane, usluga i energije, nastavak godine trebao bi biti u znaku kontinuiranog usporavanja. Posebice temeljne inflacije, koja isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana, koja bi se pod utjecajem slabljenja potražnje mogla smanjiti (na 3,2 s 4,8%).
Salve iz Bijele kuće
Ipak, prosječna godišnja stopa inflacije cijena energije mogla bi se u 2025. znatno ubrzati zbog povećanja administrativnih cijena plina, električne i toplinske energije potkraj prošle i početkom ove godine. Iako u HNB-u rizike za kalkulaciju inflacije smatraju uravnoteženima, oni ostaju i dalje naglašeni. Ono što bi cijene ponovno moglo pritisnuti prema gore su geopolitičke napetosti koje se, pod utjecajem gotovo svakodnevnih odluka iz Bijele kuće, prelijevaju u trgovinski rat na globalnoj razini.
Tome treba pridodati i povećana izdvajanja za obranu koja bi se mogla preliti u skok cijena energenata i ostalih sirovina. Tu su i trgovinske prepreke, vremenske (ne)prilike i snažniji rast plaća od očekivanog (više od 5,5 posto). S druge strane, inflacija bi mogla biti i niža ako rast uspori više od predviđenog pa dodatno prikoči potražnju, jačeg učinka restriktivne monetarne politike te zadržavanja cijena energenata na trenutačnim razinama ili nižim.
