Fininu informaciju da je dug blokiranih građana, inače veći od 28 milijardi kuna, buknuo i zbog propasti obrtnika u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) dočekan je kao sol na ljutu ranu.

U posljednjih godinu dana zatvoreno je više od 10.000 obrta, dok je novootvorenih oko 7600, što u naravi znači da nas ima 2400 manje, komentiraju iz HOK-a. Do sredine rujna, tvrde pak u Marasovu Ministarstvu, otvoreno je ukupno 6294 obrta, dok je zatvoreno njih 6664, a do 25. kolovoza otvorena su 5342 j.d.o.o.-a. Objašnjavaju kako je mogućnošću otvaranja j.d.o.o.-a država omogućila jednostavnije otvaranje poduzeća, uz minimalne troškove temeljnog kapitala, te se veliki broj potencijalnih obrtnika, umjesto otvaranja obrta, odlučio za j.d.o.o. Ukupno, njihov broj zajedno premašuje broj zatvorenih obrta.U trenutku zatvaranja obrta dugovanje iz poslovanja obrtnika kao gospodarskog subjekta postaje njegovo privatno dugovanje kao građanina.

No, dug nije morao biti toliki, tvrde iz Komore pozivajući se na prijedloge niza praktičnih rješenja za pomoć blokiranim obrtnicima dok su još imali šansu podmiriti dugove i vratiti se u regularno poslovanje. Jedna od tih mjera povoljni su uvjeti kreditiranja obrtnog kapitala, za koje Marasovo ministarstvo pokreće pregovore s HPB-om. Danas Marasovi predstavnici idu na pregovore u HPB, a očekuje se da će se uključiti sve banke u kojima mali poduzetnici imaju račune.  Riječ je o dvama novim projektima koji će zajedno ponuditi 2,8 milijardi kuna kredita i zaustaviti trend zatvaranja obrta. Kreditom do konkuretnosti i Kreditom do uspješnosti iz državnog proračuna za sljedećih deset godina planira se 134 milijuna kuna za subvencije kamata.

Krenula je provedba mjera povoljnog financiranja sektora malog gospodarstva i obrta kroz subvenciju kamata na poduzetničke kredite. Uz smanjenje kamata, izvori financiranja bit će dostutniji i jeftniji, a Marasov resor već je pozivna pisma poslao županijama i bankama. Država osigurava subvenciju od 2% za kredite proizvođačima i 1% za kredite za uslužne djelatnosti, a u subvenciju kamate uključit će se županije i Grad Zagreb. Pretpostavlja se da će i njihova potpora biti 2 posto, no sve će biti jasnije kad odgovore koliki je njihov interes za sudjelovanje, kreditni potencijal i potpora.

Očekivanja su velika, a prvi krediti mogli bi zaživjeti kroz mjesec dana. Uz potpore države i županija do četiri posto kamata, poduzetnika bi kredit stajao maksimalno tri posto. Najveći je iznos kredita pet milijuna kuna, uz rok otplate do 10 godina i 2 godine počeka. Program Kreditom do uspješnog poslovanja nova je mjera koju će taj resor provoditi s bankama, a država će subvencionirati pet posto kamate.