Proteklih dana u medijima je odjeknula oštra reakcija predsjednika Nadzornog odbora Jadrolinije Damira Zeca zbog poslovne politike koju vodi Uprava na čelu s Davidom Soptom.

Zec smatra štetnom način obnove Jadrolinijine flote, koju se popunjava rabljenim brodovima s cijenom koja nadmašuje njihovu vrijednost, u što se i javnost imala prilike uvjeriti sa slučajem broda Sveti Duje.

Netom prije Zeca, iznenadila je i reakcija NO-a brodogradilišta 3. maj, koje je skupštinu izvijestilo kako se protivi dati razrješnicu predsjedniku Uprave Ediju Kučanu za ostvarene poslovne rezultate u 2023.

Iako takvim istupima u sustavu upravljanja državnim poduzećima javnost rijetko svjedoči, Zec tvrdi, a isto se čuje i od članova NO-a 3. maja, da ovo nisu prve takve reakcije. No, u javnoj percepciji pozicija NO-a i menadžerskog kadra predstavlja puko političko kadroviranje i poslušničko obavljanje zadatka, pri čemu se pojedine odluke niti ne propitkuju.

Vlada tu percepciju nastoji popraviti i stalno najavljuje promjene u modelu upravljanja državnim tvrtkama, pa od prošle jeseni rade i na prijedlogu zakona o upravljanju državnim poduzećima po uputama OECD-a. Bit će to prvi zakon posvećen isključivo državnim tvrtkama, koje su dosad bile dio šireg zakona o državnoj imovini.

S druge strane, niti Vlada kao vlasnik, ne trudi se uvjeriti javnost da upravljanju državnim poduzećima pridaje potrebnu pozornost. Sliku najbolje dočarava izbor menadžerskih i kadrova u NO-ima, u kojima je gotovo pravilo da se rukovodeće i nadzorničke kadrove bira na duge privremene, šestomjesečne mandate.

Od Jadrolinije do Airlinesa
U dvije najveće tvrtke s liste tvrtki od strateškog interesa, HEP-u i Ini, tako su predstavnici države na čelnim pozicijama u privremenom statusu i po 2,5 godine. Vici Oršuliću, predsjedniku Uprave HEP-a, tvrtke koja proteklih godina prolazi turbulencije, osmišljavajući uz održavanje stabilnosti energetskog sektora i standarda građana utvrditi i način restrukturiranja i kapitalnog jačanja tvrtke, Vlada produljuje mandat od početka 2023.

Oršulić je poziciju čelnog čovjeka preuzeo nakon odlaska Frane Barbierija, a prethodno mu je bio potvrđen puni, 4-godišnji mandat člana Uprave HEP-a. U Ini je, pak, nakon afere Škugor, počišćen stari menadžerski i nadzornički kadar, te su imenovani nasljednici i najavljeno raspisivanje natječaja za izbor novih predstavnika.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No, do danas natječaj nije proveden, a do kraja godine vrijedi još jedan šestomjesečni mandat za Hrvoja Šimovića, Marina Zovku i Miroslava Skalickog u Upravi, te Damira Mikuljana, Ivu Ivančića i Branimira Škurlu u NO-u. S obzirom na napete odnose s Molom, još više čudi takav neozbiljan pristup kadroviranju i politika stalnog odugovlačenja izbora na puni mandat.

No, osim Ine i HEP-a, u statusu v.d.-ovaca (vršitelja dužnosti) su trenutačno i u mnogim drugim upravama, poput Alena Gereka na čelu Uprave Narodnih novina i Maria Kunovca-Varge, direktora Hrvatske kontrole zračne plovidbe, a nadzornici još i češće imaju privremeni mandat, pa i oni u Jadroliniji, među kojima je i Damir Zec.

Inače, status rekordera po produljenjima privremenih mandata drži Jasmin Bajić, koji je na poziciju v.d. direktora Croatia Airlinesa bio imenovan krajem 2017., a tek je prije godinu dana zaslužio puni četverogodišnji mandat.

Problematici odabira menadžerskih i kadrova za NO-e u Hrvatskoj se uglavnom se pristupa s aspekta preferencija pojedinih političkih opcija, pa će i sada, u novom mandatu Vlade Andreja Plenkovića, nakon odabira državnih tajnika, na red doći i raspodjela kompanijskih pozicija. A upravo je to segment koji bi, po preporukama OECD-a, u Hrvatskoj trebalo eliminirati.

U OECD-ovom pozamašnom reformskom paketu stavljenog pred Hrvatsku, unapređenje upravljanja državnim poduzećima ponajviše se odnosi na promjene u načinu odabira, te samih uloga i aktivnosti NO-a. Postupak odabira trebao bi biti provođen putem javnog natječaja, što sada nije slučaj, ali i angažmanom agencija za headnhunting, kako je najavljeno u obrascu procjene za nacrt Zakona o pravnim osobama u državnom vlasništvu, kojeg je Ministarstvo financija u rujnu 2023. pustilo u javnu raspravu.

Kriterij bi bio profesionalnost kandidata, a prema tom planu, članovi NO-a bili bi ti koji bi birali Uprave tvrtki, što je posao koji sada obavljaju resorna ministarstva. Time bi se omogućilo veću autonomiju NO-a, ali i njihovu odgovornost za rad uprave. Očekivanja države kao vlasnika od poduzeća iz njezinog portfelja bila bi postavljena kroz sustav financijskih i nefinancijskih ciljeva.

Novi okvir početkom 2025.
Novi zakonski okvir trebao bi zaživjeti početkom 2025., no prijedlog još nije ušao u proceduru. Neslužbeno se može čuti da je među različitim resorima prije dosta vremena procirkulirao prvi nacrt, ali je mijenjan i zasad se još čeka konačan sadržaj. U Ministarstvu financija, kojemu je povjerena briga o upravljanju državnim poduzećima, tvrde da su obavili glavni dio posla.

“Ministarstvo financija završilo je izradu nacrta Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske. Nacrt Zakona usklađen je sa standardima OECD-a za korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu. Nakon međuresornog usuglašavanja, nacrt prijedlog Zakona bit će upućen u postupak javnog savjetovanja”, ističu u Ministarstvu, ne precizirajući kada se može očekivati objava.

No, napominju da usporedno s procesom donošenja zakona pripremaju i nacrte podzakonskih akata koji će se donijeti nakon stupanja na snagu Zakona, što znači da će po okončanju postupka donošenja novog zakona s njegovom primjenom relativno brzo startati.