Kad si star, velika je vjerojatnost da ćeš utonuti u rizik siromaštva i socijalne isključenosti. U Hrvatskoj je 2021. godine (noviji podaci još ne postoje) čak 32,4 posto starijih od 65 godina zabilježeno u toj kategoriji, piše Sindikat umirovljenika Hrvatske.  No, najgore je što je to i dob umiranja, pa je velik postotak starijih osuđen na život u jednočlanim, samačkim domaćinstava. Takvih je 55,3 posto utonulo u bijedu, a postotak je daleko viši kad su u pitanju žene, no taj podatak nismo uspjeli pribaviti od Državnog zavoda za statistiku.

I, ne, nismo taj problem riješili reformom obiteljskih mirovina i uvođenjem obiteljskih dodataka, jer nemali je broj starica i staraca preskočen, jer su i prije bili neudati/neoženjeni, rastavljeni, razvedeni. I što sad? Kako Hrvatska pomaže starijim samcima preživjeti s niskim mirovinama, uz inflaciju koja se ne zaustavlja? K tome, obiteljskih umirovljenika je oko 210 tisuća, od čega su 93 posto žene, no rodne analize samačkih domaćinstava nisu dostupne, iako o tome ovisi kakve politike i mjere treba uvesti.

Povoljniji izračuni za samce

Umirovljeničke udruge Sindikat umirovljenika i Matica već godinama ukazuju na potrebu zakonskog reguliranja potpore samačkim domaćinstvima starijih osoba, no do sada je od strane vlasti prepoznata samo kategorija obiteljskih umirovljenika. Ipak, na 11. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe od 28. ožujka 2023. konačno je osviještena potreba za uvođenjem svojevrsne naknade za umirovljenike samce. Izvrsnim prikazom Sandre Lendvaj iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi analiziran je način reguliranja potpore staračkim samačkim domaćinstvima u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Italiji, Latviji, Luksemburgu, Mađarskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Portugalu, Rumunjskoj, Švedskoj i Švicarskoj.

bez imovinskog cenzusa

Kreće isplata energetskog dodatka za 700.000 umirovljenika

Samo u Italiji, Latviji i Litvi postoji izrijekom zakonski regulirana naknada za umirovljenike samce, međutim, u većini analiziranih zemalja postoji povoljniji faktor za različita prava onih koji su samci. Primjerice, u Belgiji postoji tzv. “grapa”, tj. zajamčena naknada za starije osobe koje nisu radile ili nisu ostvarile pravo na mirovinu, a za ovu godinu za samca ona iznosi 1,460.08 eura mjesečno, dok je za osobe koje dijele zajedničko prebivalište 973,39 eura. I u Danskoj postoji iznos državne mirovine koji je viši za samce nego za umirovljenike u braku ili vanbračnoj zajednici.

Viša zajamčena mirovina

U Latviji nadživjeli partner može 12 mjeseci primati 50 posto mirovine preminuloga, ali za ostale samce nema dodatka. No, u Litvi je od 1. srpnja 2021. godine uvedena naknada za samce uz uvjet da osoba nema bračnog partnera i ne prima obiteljsku mirovinu. U Mađarskoj nema dodatka za umirovljene samce, ali se npr. starosna naknada i druga socijalna davanja za samce primjenjuju pod povoljnijim uvjetima. I u Nizozemskoj postoji slična “povoljnost”, tj. osobe koje žive same primaju 70 posto minimalne mirovine, a u bračnoj/vanbračnoj zajednici tek 50 posto.

U Norveškoj se kod zajamčene starosne mirovine primjenjuje posebna stopa za mirovine umirovljenika samaca, koja je viša od stope za umirovljenike u braku/vanbračnoj zajednici.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U Švedskoj ne postoji posebna naknada za umirovljenike samce, ali postoji tzv. zajamčena mirovina koja se daje osobama koje imaju niske ili nikakve prihode temeljem rada, i to tako da dobiju veći iznos ako su neudani/neoženjeni, tj. samci. Samci dobivaju i veći dodatak za stanovanje za starije osobe iz mirovinskog sustava, a taj dodatak je neoporeziv. Također, mogu dobiti i potporu za uzdržavanje starijih osoba koja se za samce obračunava na povoljniji način.

niska primanja umirovljenika

Hrvatski mirovinski fondovi u europskom su vrhu po prinosu, ali time prijetnja nije nestala

Istina, i u Hrvatskoj postoji niz socijalnih mjera koje se primjenjuju u povoljnijim iznosima, primjerice cenzus za samca za ostvarivanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna iznosi 415 eura, a za višečlano domaćinstvo 331,81 eura. Ipak, kad je riječ o jednokratnim naknadama, koje su imale više naziva i cenzusa (covid naknada, energetska, inflatorna itd.), postojao je samo individualni cenzus za umirovljenike, tako da je ostvareno puno nepravde spram onih koji žive sami.

Hrvatska matematika

Primjerice, bračni par svaki s mirovinom od 609 eura mjesečno dobio je pojedinačno po 60 eura naknade, dok je njihova susjeda s mirovinom od 611 eura, u samačkom domaćinstvu, izgubila to pravo jer joj mirovina prelazi cenzus za jedan euro.  Samci doista zavrjeđuju posebni dodatak, povoljniji izračun i pristup, no hoće li to biti ostvareno u neko dogledno vrijeme, teško je odgovoriti.

Uživaju u Hrvatskoj

Strani umirovljenici žive u Zadru: “Ne volim više Njemačku. Preludo je, preskupo, vrijeme je loše, ljudi su stalno pod stresom”

I dok država na nacionalnoj razini, unatoč službenim statistikama, ne prepoznaje bitno veću ugroženost samačkih, osobito staračkih domaćinstava, na regionalnoj razini sve je više primjera gdje se čak otvaraju dežurne telefonske linije za samce, poput Gradskog društva Crveni križ Karlovac i drugih gradova koji su to ugradili u svoje socijalne programe potpore.

Svi smo već čuli za akcije protiv diskriminacije na osnovi spola, dobi, boje kože, spolne orijentacije, vjere i tako dalje. No, nitko ne spominje diskriminaciju po bračnom stanju. Točnije, nitko ne govori o tome kako se samce (i samice) zapravo diskriminira u svakodnevnom životu, a prednost daju parovima ili obiteljima. Samac mora sam platiti sve režije, grijanje tereti jednu osobu, trošak života mu je viši, a odnos društva diskriminirajući. Nije li vrijeme da diskriminacija samačkih staračkih domaćinstava dobije zasluženu pozornost, a umirovljeni samci dodatak na mirovinu?